RANJENE CRKVE ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Crkva i samostan sv. Vinka Paulskoga u Frankopanskoj ulici

Snimio: M. Erceg

Premda su samostan i crkva sv. Vinka Paulskoga u Frankopanskoj ulici u Zagrebu stari oko 175 godina, čvrsta konstrukcija i 40-ak centimetara duge cigle od kojih su načinjeni debeli crkveni i samostanski zidovi spriječili su da potres u jutro 22. ožujka ostavi teške posljedice. Potres je uzdrmao zvonik koji svojom poljuljanom statikom ugrožava ulaz u crkvu iz Frankopanske ulice, kao i cijeli prostor kora, na kojem su postavljene drvene skele i zabranjen je pristup. Premda je crkva isprva dobila crvenu oznaku uporabljivosti, statičari su procijenili da je ipak sigurna za boravak vjernika pa se misna slavlja održavaju, a vjernici u crkvu ulaze bočno, iz dvorišta u Varšavskoj ulici.

Potres je uzdrmao zvonik koji svojom poljuljanom statikom ugrožava ulaz u crkvu iz Frankopanske ulice, kao i cijeli prostor kora, na kojem su postavljene drvene skele i zabranjen je pristup. Premda je crkva isprva dobila crvenu oznaku uporabljivosti, statičari su procijenili da je ipak sigurna za boravak vjernika.

Najvidljivija posljedica potresa u unutrašnjosti crkve je na luku iznad oltara. Na tom su mjestu također postavljene skele. U trenutku prvoga i najsnažnijega udara potresa sestre milosrdnice već su bile u crkvi u molitvi, no s obzirom na to da potres nije uzrokovao većih oštećenja stropa, sve su prošle bez ozljeda. Bogato ukrašeni glavni i bočni oltari, kao i masivne drvene klupe, ostali su bez većih oštećenja.

Posljedice vidljive i u samostanskim prostorijama

Posljedice desetak sekunda potresa vidljive su i u samostanskim prostorijama. Golemi strop samostanske blagovaonice na nekoliko je mjesta napuknuo, no pad žbuke nije ostavio većih oštećenja. Pukotine u zidovima vidljive su i na nekoliko mjesta u samostanskim hodnicima.

Gradnja samostana u Frankopanskoj ulici trajala je do 1845. godine. Za njegov početni zamah – uređenje, kupnju susjednih zemljišta i proširenje – brinuo se zagrebački biskup Juraj Haulik. Kuća je tako proširena na tri ulice – Frankopansku, današnju Varšavsku, a nekada Samostansku, i Gundulićevu ulicu. U međuvremenu su dodavane i bočne lađe u crkvi sv. Vinka, a podizanjem zgrade novicijata 1926. samostan je poprimio »anatomiju« zgrada koje ga čine i danas. Nakon 1945. komunisti su nacionalizirali i znatno ograničili samostansko vlasništvo, koje je vraćeno nakon demokratskih promjena devedesetih. Unutar današnjega samostana djeluje i dječji vrtić. Potres 1880. godine također zbog čvrste izgradnje nije ostavio težih posljedica na crkvu i samostan sv. Vinka Paulskoga.