ŠTO KRIJE FRANJEVAČKI »MUZEJ MAGIJE« NA SVETOM DUHU? Prvi hrvatski muzej koji će posjetitelje educirati o opasnostima praznovjerja, okultnih i magijskih praksa

Snimio: V. Badrov | Nakon predstavljanja eksponata i edukacijskih sadržaja koje nudi muzej, fra Josip Blažević predvodio je obred blagoslova muzejskih prostora

Mnogobrojni senzacionalistički medijski napisi o prvom hrvatskom »muzeju magije« koji se ni manje ni više otvorio u zvoniku franjevačke crkve sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu u nedjelju 6. lipnja konačno su dobili i svoj formalni epilog kada su zagrebački franjevci konventualci muzej u dvorani sv. Franje u samostanskim prostorima na Svetom Duhu konferencijom za novinare i javnost službeno predstavili i otvorili.

Pravim imenom, riječ je o Muzeju Hrvatskoga areopaga, što neobični i svakako jedinstveni muzej u Zagrebu i čitavoj Hrvatskoj čini i svojevrsnim izdankom Hrvatskoga areopaga, Centra za promicanje međureligijskoga dijaloga koji na Svetom Duhu već gotovo dva desetljeća, na tragu tradicije »duha Asiza«, vode franjevci konventualci. No međureligijski dijalog nije prvotni cilj muzeja, kao ni strašenje javnosti ili pak – kako se dosad o muzeju pisalo – stavljanje u četiri zida svega onoga što iz modernoga smeta Katoličkoj Crkvi… Naprotiv cilj je, kako je rečeno na predstavljanju, prije svega edukacija i daljnja evangelizacija vjernika glede osjetljivih pitanja koja se tiču odnosa prema magijskim, okultnim i ezoterijskim praksama i davanje odgovora na pitanje zašto je koketiranje s nekim na prvu bezazlenim praksama opasno i nespojivo s kršćanskim načinom života.

U središtu muzeja lik časne sestre i blaženice koju su ubile sotonistice
Za datum otvorenja i predstavljanja Muzeja Hrvatskoga areopaga nije bez razloga izabran 6. lipnja. Naime, 6. lipnja 2000. tri su mlade sotonistice (koje nisu bile ni punoljetne) ubile časnu sestru Mariju Lauru Mainetti. Ona je bila njihova katehistica, a jedna od djevojaka namamila ju je u sotonistički ritual tvrdeći da je bila silovana i da joj treba pomoć. Svaka joj je djevojka, u točno određenom dijelu dana, zadala šest smrtonosnih uboda nožem (zabunom su zapravo zadale jedan ubod više) u znaku trostruke brojke šest. Kao mučenicu vjere blaženicom ju je proglasio papa Franjo upravo taj dan, u nedjelju 6. lipnja. Njezina figura, u pravoj veličini, zauzima središnje i upečatljivo mjesto u svetoduškom muzeju, nad kojim će talijanska redovnica bdjeti i kao njegova posebna zaštitnica. Muzej Hrvatskoga areopaga u postupku je pribavljanja relikvije bl. Marije Laure Mainetti.

Petstotinjak eksponata – među kojima su različiti privjesci i talismani, spisi, zamotuljci, »priručnici za pomoć«, okultna literatura, razne inačice »kvazibiblija« ili pak kristalne kugle, ploče za prizivanje duhova i ostali »pribor« za »vještičarenje«, kao i mnoge rukotvorine new agea – nalazi se u vitrinama novoga muzeja. U trideset godina djelovanja na području proučavanja magijskih rituala, odvraćanja vjernika od raznih u narodu popularnih praznovjernih praksa, ali i ozbiljnih zastranjenja u magijskim i kvazireligijskim praksama i sektama, muzejske eksponate marljivo je prikupljao njegov idejni začetnik dr. fra Josip Blažević. Većinu spomenutih predmeta poklonile su mu osobe kojima je pomogao na putu obraćenja i biranju života s Bogom, neke je predmete naslijedio od fra Zvjezdana Linića i samoborskoga »Tabora«, a mnoge je predmete nabavio putujući svijetom i obilazeći različite seminare i sajmove ezoterije. Eksponati su tematski raspoređeni prema kontinentima, prema uzoru na trojicu mudraca koji su Isusa došli pozdraviti kao predstavnici poganskih naroda s triju tada poznatih kontinenata – Afrike, Azije i Europe, a hod muzejom prati i biblijski hod – od Knjige Postanka do Otkrivenja. Muzej započinje izvješćem o padu u grijeh Adama i Eve, đavlovom prijevarom, za koju se želi dati do znanja da ni danas ne prestaje iskrivljavati slike o Bogu – premda na suvremenije i sofisticiranije načine – a završava porazom Sotone u liku zmije kojemu Bezgrješna gazi glavu. Ulaz u muzej je besplatan, a posjetitelji mogu po svojoj savjesti ostaviti dobrovoljan prilog, no na malenoj škrabici posjetitelje čeka znakovita poruka: »Upozorenje! Baba Vanga bacila je urok sputanih nogu na posjetitelje koji ne ostave prilog. Cijena razvezivanja uroka je 666 kuna«, no odmah iza toga slijedi poučni završetak: »Praznovjerje je porez na ljudsku naivnost.«

Snimio: V. Badrov

Na tragu spomenutih sofisticiranijih i suvremenijih metoda zavođenja u grijeh Muzej Hrvatskoga areopaga bavi se i fenomenima vampirstva, čarobnjaštva i masonstva. Sve je te fenomene u većoj ili manjoj mjeri u središte zanimanja javnosti na mala vrata uvela popularna kultura, najprije na razini književnosti te kasnije i filmskim adaptacijama. Tako će posjetitelji muzeja moći doznati tko je bio istarski vampir »štrigun Jure Grando«, koji je možda poslužio kao prava inspiracija za romane i kasnije filmove o grofu Drakuli, a mjesto na policama muzeja dobio je i famozni Harry Potter, fiktivni dječak čarobnjak koji je od početka tisućljeća posebno popularan među mladima. O. Blažević iz muzejskoga postava nije isključio ni masonstvo pa se u muzeju možete susresti i s masonom u prirodnoj veličini, lutkom okićenom lentama, bijelim rukavicama, odjećom i drugim predmetima kojima se masoni služe u svojim tajnim okupljanjima i praksama.

Valja istaknuti da maleni, a brojem eksponata i raznolikošću sadržaja zapravo veliki franjevački muzej, ide prilično ukorak sa suvremenim dobom i željama moderne publike. Naime, osim što eksponate prate stotine kartica kraćih opisnih tekstova, muzej će se moći razgledavati u pratnji i uz tumačenja o. Blaževića ili njegova redovničkoga subrata, koji će ga ovisno o njegovim obvezama mijenjati kao muzejski tumač, a posjetitelje će pratiti i pozdravni i pozadinski ženski glas s uputama i pojašnjenjima, glas koji je Muzeju »posudila« novinarka Hrvatskoga katoličkoga radija Tanja Maleš. Oko izrade slika upotrebljavanih u muzeju angažirao se akademski slikar Tihomir Lončar, građevinsku adaptaciju muzeja izvela je arhitektica Višnja Miletić, a kreacije i izrade lutaka preuzeli su lutkari Arsen Ćosić i Ljubica Suturović.

Osim spomenute novinarke Tanje Maleš koja je predstavila lik i djelo bl. Laure Marije Marinetti, na otvorenju muzeja govorio je i njegov pokretač dr. fra Josip Blažević, koji je predstavio svoja iskustva bavljenja okultnim i magijskim fenomenima tri desetljeća. Glavni urednik časopisa »Veritas« fra Vladimir Vidović predstavio je dvadesetak izdanja Hrvatskoga areopaga, a dr. Tanja Baran, novinarka HRT-a, podijelila je vlastite dojmove s posjeta muzeju te je u sklopu svoga izlaganja predstavila usmenoknjiževni tekst o urocima iz Križevaca iz 19. stoljeća koji govori o povijesnoj prisutnosti raznih oblika praznovjerja u hrvatskom narodu. Konferenciju je moderirao fra Ivan Marija Lotar.

IZVORGlas Koncila br. 24/2021.
Prethodni članak»OTAC« – FILM KOJI JE NADIŠAO DRAMSKE UMJETNOSTI Priznanje bolesnima koji pripovijedaju, i obitelji koja supati
Sljedeći članakPANDEMIJSKI LABORATORIJ Jednoumlje o podrijetlu koronavirusa