PORUKA HODOČASNIKA IZ PADOVE: Sv. Leopold Mandić nije iz Jugoslavije

Snimio: Z. Atletić

Prije nekoga vremena, a nije to bilo tako davno, boravio sam s obitelji u Padovi. Budući da odar sa svetim Leopoldom Mandićem nismo bili u mogućnosti vidjeti u Zagrebu, ovaj put nismo htjeli propustiti ovu jedinstvenu prigodu. Kao što je poznato, odar svetca već je duže vrijeme izložen u njegovu svetištu u Padovi i usprkos tomu na dan moga posjeta bilo je vrlo mnogo hodočasnika. Svi smo dostojanstveno i u molitvi gledali izloženoga svetca te prostorije u kojima je boravio i djelovao. No moju je pozornost, osim dakako svetčeva odra, privukao natpis iznad odra (navodim po sjećanju): Santo Leopoldo Mandic (bez ć) Castelnuovo di Cataro – Hercegnovi Jugoslavija. Za one koji ne znaju talijanski: Herceg Novi iz (ili od) Kotora. Dakle potpuno pogrješno. Herceg Novi (a ne Hercegnovi) na ulazu je u Bokokotorski zaljev te nema, po ovom pitanju, nikakve dodirne veze s Kotorom, a drugo, svetac je zaista rođen u Herceg Novom, ali u vremenu kad Jugoslavija nije ni postojala.

Činjenica je da je nekad postojala Jugoslavija u kojoj je bio i Herceg Novi, ali svetac nije s tadašnjom Jugoslavijom za svoga života, osim nekoliko kraćih posjeta, imao nikakve značajnije veze. Samo spominjanje ranije, ali poglavito danas, već 25 godina nepostojeće države u kontekstu života i rada svetca potpuno je pogrješno. Jasno mi je da je natpis ranije napravljen, ali i »svemoćni« CNN, kad prikazuje kartu Europe, već dugo prikazuje stvarno stanje, tj. državne granice novonastalih država, što znači da i oni uvažavaju stvarnost.

Osim toga, nigdje u opširnom tekstu na zidu o životu i radu svetca, koji je napisan čak i na hrvatskom, nije nigdje (ili je to meni promaklo) navedeno da je L. Mandić bio Hrvat. Dapače, jednomu svećeniku, koji je vjerojatno u funkciji nadzora bio u toj prostoriji, ponukan navedenim nedostatkom, s ponosom sam rekao: »Santo Mandić era Croato, e noi siamo Croati« (Sveti Leopold Mandić je bio Hrvat, i mi smo Hrvati). Mogu vam reći da me blijedo gledao jer je vjerojatno prvi put čuo da je sveti Leopold Mandić bio Hrvat.

Smatram da bi poglavarstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj trebalo raditi na ispravljanju tih netočnosti i nekorektnosti, odnosno istaknuti njegovo podrijetlo, a svetoga Leopolda Mandića predstaviti kao hrvatskoga svetca jer je po mom mišljenju manje važno gdje je netko rođen. Pa zar sv. Antun Padovanski nije rođeni Portugalac? Uz to, njegovo prezime nije Mandic, nego Mandić.

V. I., Dubrovnik

Načelno se nije teško složiti s Vašim razmišljanjima, a na mnoge ste svoje nedoumice i sami dali plauzibilne i prihvatljive neobvezujuće sugestije. Ipak nam se čini da je riječ o nepažnji i nedovoljnoj točnosti u ispisivanju podataka, a ne zlobi ili nekim »zlim namjerama« tamošnjih padovanskih redovnika. Čini nam se da možda baš zbog toga nitko nije »službeno« reagirao i inzistirao na promjeni. Tim više što, ako odete na službene stranice svetišta svetoga Leopolda, na talijanskom pod poveznicom »San Leopoldo« »La vita del Santo« (Svetčev život), pronaći ćete tekst: »Leopold je rođen u Hercegnovom od Kotora (današnji Herceg Novi u Crnoj Gori) 12. svibnja 1866., kao pretposljednji od šesnaestero djece Petra Mandića i Dragice Zarević (napisano s početnim »Z«, premda je ispravno prezime Carević, no tako je vjerojatno napisano da se u talijanskom početno »Ca« ne bi pogrješno čitalo kao »Ka« pa bi se prezime izgovaralo kao »Karević«, a ne Carević, op. a.), hrvatske katoličke obitelji. Na krštenju je dobio ime Bogdan Ivan (Adeodato Giovanni). Njegov pradjed s otčeve strane Nikola Mandić bio je podrijetlom iz Poljica, u Splitskoj nadbiskupiji, kamo su njegovi predci došli iz Bosne u dalekom XV. stoljeću. U Hercegnovom od Kotora, koji se u to doba nalazio u pokrajini Dalmaciji, koja je bila dio Austrijskoga Carstva, djelovali su franjevci kapucini Venecijanske provincije (tamo su se nalazili od 1688., od doba vlasti Venecijanske Republike).«

Već je iz toga teksta na talijanskom vidljivo da se ispravno s »ć« pišu prezimena Mandić i (Z)Carević, kao što se izričito navodi da je obitelj svetoga Leopolda bila »hrvatska katolička obitelj« te se ukratko pojašnjava i povijesni kontekst doba u kojem je sveti Leopold rođen i u kojem je živio. Ako na službenoj stranici otiđete na hrvatski prijevod, u prijevodu Nikole Stanislava Novaka (koji se malo razlikuje od talijanskoga, a vrlo malo od našega prijevoda) pronaći ćete ovaj tekst: »Leopold se rodio u Herceg-Novom u Boki Kotorskoj (danas, u Crnoj Gori), 12. svibnja 1866. kao pretposljednji (petnaesto) od šesnaestero djece Petra Mandića i Dragice Carević, u hrvatskoj katoličkoj obitelji. Na krštenju je dobio ime Bogdan, Ivan (Adeodato Giovanni). Pradjed po ocu, Nikola Mandić, bio je porijeklom iz Zakučca kod Poljica, u splitskoj nadbiskupiji, kamo su njegovi pređi došli iz Bosne, u dalekom XV. stoljeću. U Herceg-Novom, koji se u ono vrijeme nalazio u pokrajini Dalmaciji, nekoć dio austrijskog carstva, pružali su svoje usluge braća franjevci kapucini venetske Provincije (ondje su se nalazili već od 1688. iz vremena Venecijske Republike).«

Po našem sudu moglo bi se potaknuti na promjenu teksta o sv. Leopoldu u samom svetištu (pa stoga i objavljujemo ovo Vaše pismo), ali bi se i sam cijeli tekst na hrvatskom koji donosi službena internetska stranica svetišta trebao jezično-stilski, pravopisno i gramatički dotjerati jer ima manjkavosti koje bi se uz dobru volju mogle ukloniti.

IZVORGlas Koncila br. 51/2016.
Prethodni članakMakso Kuntarić – »zlatno srce« iz Zlatne doline
Sljedeći članakAdvent u… džepu?