Dok traje štrajk u školama, otvorena je manifestacija pod nazivom Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Na trodnevnoj manifestaciji, inače najstarijoj toga tipa u Hrvatskoj, predstavlja se osamdesetak sudionika – uz sveučilišne 34 sastavnice predstavljaju se druga sveučilišta, među kojim i Hrvatsko katoličko, veleučilišta, visoke škole te ostali sudionici. Riječ je o manifestaciji koju Sveučilište u Zagrebu organizira već 24 godine da bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet. Kako piše Davor Butorac, kao i prethodnih godina sudionici na svim izložbenim prostorima studente i posjetitelje informiraju o mogućnostima studiranja na preddiplomskim studijima te o studentskom životu u izravnom kontaktu sa zaposlenicima i studentima. Također, na pozornici koja je smještena u izložbenom šatoru predviđeno je dodatno pojedinačno predstavljanje sudionika kroz prezentacije kako bi se posjetitelji upoznali s aktivnostima fakulteta i akademija. Na pozornici pak smještenoj u zgradi Studentskoga centra na sličan će se način predstaviti ostali sudionici smotre, druga sveučilišta, veleučilišta i visoke škole.
Mnogi će se složiti da je zdravlje najveće bogatstvo, no najnovije istraživačke studije upozoravaju na alarmantno loše pokazatelje zdravlja populacije, piše Suzana Ciboci. Podatci o konzumaciji duhanskih proizvoda pokazuju da su 15 posto učenika i 13 posto učenica redoviti pušači, dodatnih 5,8 posto učenika i 37 posto učenica povremeno konzumira duhanske proizvode. Na početku srednjoškolskoga obrazovanja više od polovice adolescenata u Zagrebu nije dovoljno aktivno, a četvrtina provodi i više od dva sata dnevno ispred ekrana. Petina adolescenata ima prekomjernu tjelesnu masu, gotovo četvrtina povišene vrijednosti krvnoga tlaka, a petina adolescenata konzumira duhanske proizvode. Životne navike stečene tijekom adolescencije nerijetko se zadržavaju u odrasloj dobi, a moderan način života i izloženost rizičnim čimbenicima tijekom adolescencije pogoduju razvoju kroničnih bolesti, među kojima su i srčano-žilne, koje su vodeći uzroci smrtnosti u svijetu. Obrasci ponašanja koje je moguće mijenjati kao što su tjelesna neaktivnost, sedentarno ponašanje i korištenje duhanskih proizvoda prepoznati su kao skupina čimbenika koja povećava rizik od razvoja prekomjerne tjelesne mase i povišenoga krvnoga tlaka. Upravo su prekomjerna tjelesna masa i povišen krvni tlak glavni čimbenici i rizika mnogih kroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolest srca, moždani udar i dijabetes. Zbog specifičnoga okruženja u velikim gradovima gradska mladež posebno je izložena rizičnim načinima života. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u promicanje tjelesne aktivnosti i pravilne, zdrave prehrane, poručio je istraživački tim.
Kada se zbog autobiografije na jednom mjestu okupe legenda Reala Emilio Butragueno, igrač Reala i brazilske reprezentacije Marcelo, legendarni vatreni Zvonimir Boban, Davor Šuker, Slaven Bilić, Mario Stanić, Aljoša Asanović, potom bivši i sadašnji izbornik Ćiro Blažević i Zlatko Dalić, te još mnogi drugi nogometni velikani, to je znak da je riječ o velikoj faci. Ta velika faca je Luka Modrić, koji je na svečanosti u Esplanadi predstavio autobiografiju »Moja igra«. »Nadam se da će mladima moja priča biti inspirativna, to me vodilo kad sam odlučio napisati je. Želim pomoći djeci da ostvare svoje snove i ambicije, da im pomogne sve kroz što sam ja prošao«, rekao je Modrić pa opisao kako je bilo sjećati se tako cijeloga života: »Bilo je emotivno to opet prepričavati, proživljavati, bilo je i suza… neke sam stvari prvi put ispričao, a najteže i najemotivnije je svakako bilo pričati o epizodi s mojim djedom (kojega su četnici ubili na kućnom pragu, nap. a.), on je bio vrlo važan dio moga djetinjstva. Nogometno je jedan od najtežih trenutaka bio onaj poraz od Turske na Euru 2008. Ali 2018. u Rusiji to smo obilato naplatili pa je taj Beč pao u zaborav.«
Govornik na predstavljanju autobiografije bio je njegov bivši šef u mladoj i A reprezentaciji Slaven Bilić. »Nije me iznenadio Modrićev uspon, kad sam ga tek upoznao, vidio sam da su pred njim velike stvari. Mnogo toga se promijenilo u njegovu životu. Sjećam se kad se Niko Kovač opraštao u Bukureštu, da je desetka trebala pripasti Luki. Međutim, on se premišljao, govorio: ‘A što ja znam…’, jedva smo ga nagovorili da uzme desetku. A danas jednom Edenu Hazardu hladno odbrusi: ‘Daj ti meni to ovamo, to je moj broj.’ Naravno da se promijenio u nogometnom smislu, ali je ostao skroman i ponizan, a za to su najviše zaslužni njegovi divni roditelji«, poručio je Bilić te se prisjetio prve Lukine utakmice pod njegovom komandom, u mladoj vrsti 2004. godine, dvoboja protiv Izraela. »Svim igračima bilo je žao što smo izgubili, samo je Luku bilo sram. Dijete od 19 godina osjećalo se odgovorno jer smo podbacili. To je ostalo tako do danas. On je pravi kapetan.«
