VIDLJIVA NADA U »STEPINČEVSKU« BUDUĆNOST HRVATSKE Predstavljene knjige stepinčevskih propovijedi kardinalâ Franje Kuharića i Josipa Bozanića

Snimio B. Čović | Knjige stepinčevskih propovijedi kardinalâ Kuharića i Bozanića predstavili su biskup Košić te akademici Mihanović-Salopek i Gavran

Dnevnik duše hrvatskoga naroda, razborit poziv na obnovu vjere, nadahnuće za sadašnjost i budućnost, spomenik čestitosti, istine i ljubavi prema kardinalu Stepincu – riječi su to kojima su u utorak 21. siječnja u dvorani »Vijenac« Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta u Zagrebu predstavljene knjige stepinčevskih propovijedi blaženikovih nasljednika – »Poruke sa Stepinčeva groba« kardinala Franje Kuharića i »Alojzije Stepinac – žrtva za budućnost« zagrebačkoga nadbiskupa emeritusa kardinala Josipa Bozanića. Da nije riječ o protokolarnim pohvalama, nego o istinitu svjedočanstvu, pokazao je i veliki broj uzvanika – ne samo većine hrvatskoga biskupskoga zbora i brojnih svećenika, redovnika i redovnica, predstavnika vlasti te kulturnih i obrazovnih institucija, nego i vjernika koji i danas uz izmješteno tijelo bl. Alojzija Stepinca pronalaze nadu u »stepinčevsku« budućnost hrvatske domovine.

Troplet koji simbolizira snagu zajedništva, vjernosti istim idealima i ljubavi koja sve oplemenjuje u homilijama je dvojice kardinala povodom Stepinčeva spomendana u pozdravnom govoru prepoznao zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša

Predstavljajući treće, dopunjeno izdanje Kuharićevih »Poruka sa Stepinčeva groba« te stepinčevske propovijedi kardinala Josipa Bozanića »Alojzije Stepinac – žrtva za budućnost« – ujedno prvu knjigu kardinalovih »Izabranih žarišta« u suizdanju Kršćanske sadašnjosti i Glasa Koncila – glavni urednik Glasa Koncila u uvodnom je obraćanju podsjetio na negativan tretman koji su propovijedi obojice kardinala doživjele i u medijskom i u političkom miljeu. »Prvih godina kada je kardinal Kuharić propovijedao na Stepinčevo čak ni Glas Koncila ni Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti o okupljanju tisuća vjernika u zagrebačkoj prvostolnici nisu smjeli izvijestiti više od nekoliko redaka. (…) I homilije kardinala Josipa Bozanića u vrijeme demokracije i samostalnosti često su lukavo prešućivane jer su otvarale neke od najbolnijih istina s kojima se susrećemo u Crkvi i društvu.« No riječi o blaženom Alojziju Stepincu sve su vrijeme bile snažnije od svih zabrana i strahova. »Dok otvaramo korice ovih knjiga, blista nam odraz istine naše crkvene i domovinske povijesti te nam se nudi nepresušan izvor nadahnuća za buduće djelovanje Crkve i društva«, zaključio je Stanić.

Dnevnik duše hrvatskoga naroda

Troplet koji simbolizira snagu zajedništva, vjernosti istim idealima i ljubavi koja sve oplemenjuje u homilijama je dvojice kardinala povodom Stepinčeva spomendana u pozdravnom govoru prepoznao zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, autor predgovora knjizi kardinala Bozanića. »Zahvaljujući porukama koje su se u tim prigodama rađale i koje nisu sadržane samo u knjigama koje predstavljamo, već i u životima vjernika koji su te poruke slušali, širili i njima se nadahnjivali, danas možemo svjedočiti istinitosti naslova ‘Alojzije Stepinac – žrtva za budućnost’. Nije riječ samo o tome da će čistoća njegove žrtve biti potvrđena u budućnosti, nego ponajprije o tome da je njegova žrtva zalog budućnosti naše nadbiskupije i zalog vjere našega naroda«, napomenuo je mons. Kutleša. »Autori homilija o Stepincu, sluga Božji kardinal Kuharić i uzoriti kardinal Bozanić, bez sumnje su govorili i djelovali u istom duhu prosuđivanja svojega povijesnoga trenutka u svjetlu Božje istine i s dubokom sviješću odgovornosti za vlastito pastirsko poslanje. O tome svjedoče redci ovih knjiga u kojima možemo naći zapise o vremenu, ali puno više od toga, u njima nalazimo dnevnik duše hrvatskoga naroda«, zaključio je.

Dvostruki spomenik i zrcalo

Dva stepinčevska izdanja okupljenima su predstavili sisački biskup Vlado Košić, predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran te predsjednica Društva hrvatskih književnika akademkinja dr. Hrvojka Mihanović-Salopek. Neprekinuti niz od pedeset i pet nadbiskupskih govora svojevrstan je spomenik dvojice hrabrih kardinala njihovu svetomu prethodniku, ali i zrcalo koje odražava brojne promjene koje su se zbivale u više od pola stoljeća njihove službe – od razdoblja komunističke diktature preko nastanka slobodne Hrvatske i Domovinskoga rata pa sve do poslijeratne obnove i proglašenja blaženim, ustvrdio je mons. Košić, istaknuvši i trojak akcent homilija kardinala Bozanića koje Stepinca predstavljaju kao čovjeka i proroka nade. »Prvo, homilije se uvijek snažno nadahnjuju samim likom i osobito riječima bl. Alojzija Stepinca koje se često doslovno citiraju. Drugo, to su snažna razmatranja riječi Božje. (…) Kao treća značajka vidljiva je relacija kardinala Bozanića prema aktualnomu trenutku Crkve i hrvatskoga društva.«

»Stepinac nas uči kako živjeti kršćansku nadu«

Okupljenima se na zagrebačkoj promociji obratio i zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić. »Naš sluga Božji kardinal Kuharić svjedok je prve ruke. On se s nadbiskupom Stepincem susretao, viđao ga i slušao. Stoga je potrebno vraćati se iznova na izvore baštine koju nam je o blaženom Alojziju kardinal Kuharić ostavio«, rekao je te ustvrdio da je sveti papa Ivan Pavao II. Crkvi i hrvatskomu narodu povjerio mučenički spomen bl. Alojzija kao kompas za orijentaciju u budućnosti.
»Čini mi se da se i danas svijet nalazi u vremenu novih preslagivanja, neizvjesnosti, pitanja, stvaranja, umjetnih nesigurnosti i prijetnja. Stoga je potrebno tražiti nadahnuće i nebesku pomoć u našega blaženika koji je spremno i hrabro izložio vlastiti život radi svjedočenja za evanđelje i nikada nije izgubio pouzdanje u Boga. Stepinac nas uči kako živjeti kršćansku nadu«, zaključio je mons. Bozanić.

Zlato će uvijek ostati zlato

Mons. Košić podsjetio je i na znamenite proslave Stepinčeva i bolne datume koji su usmjerili kauzu za njegovo proglašenje svetim. »Žalosno je da su uši tolikih koji bez argumenata našega svetoga blaženika okružuju i dalje gluhe i ne čuju istinu. (…) Nažalost, vidimo kako se i danas jedan biskup, dapače, kardinal, distancira od blaženoga Alojzija. Neshvatljivo, ne poistovjećuje se ni sa svojim kolegama u kardinalskom zboru ni sa starijom braćom u biskupskoj službi, čak ni s vjernicima svoje Katoličke Crkve, nego se poistovjećuje s drugom, nekatoličkom Crkvom i političkom zajednicom u kojoj živi i s njihovim orkestriranim lažima o blaženom Alojziju. Ali baš zato još jasnije svijetli lik svetosti blaženoga Alojzija Stepinca. Može se na zlato nabacivati blatom. Ali zlato će uvijek ostati zlato«, primijetio je mons. Košić.

Propovjedni mozaik sa Stepinčevim likom

Akademik Gavran propovijedi je kardinala Bozanića usporedio s brižljivo izgrađenim mozaikom kojim se ocrtava Stepinčev životopis. »U ovoj knjizi na lucidan se način isprepleću hrvatska nedavna prošlost i hrvatska suvremenost s porukama iz Svetoga pisma. U proteklih stotinjak godina koje se u ovoj knjizi opisuju važnim je subjektom zbivanja hrvatski narod, koji je prolazio brojne uspone i padove, zanose i razočaranja. Zajedničko je Stepincu i Bozaniću da su obojica slali poruku da pastiri i njihovo stado čvrst oslonac i utjehu mogu dobiti samo u Božjoj riječi, dok je sve drugo tek prolazno iskušenje kojemu treba odoljeti«, rekao je te spomenuo neobično bogatstvo Stepinčeva životopisa koje se zrcali i u knjizi propovijedi nadbiskupa emeritusa.

Kardinalsko nadahnuće umjetnicima

»Čovjek s takvom biografijom bez sumnje bi bio zahvalnim materijalom za obilni roman ili raskošnu televizijsku seriju od dvadesetak epizoda. Naravno, takav roman ili takva serija ne bi oslikali samo jednoga velikoga čovjeka velikog koji je postao kardinalom i blaženikom, nego sve ono kroz što je prošao hrvatski narod u prošlom stoljeću«, napomenuo je izrazivši nadu da će knjiga kardinala Bozanića biti nadahnućem hrvatskim umjetnicima. Dvojica kardinala svjesni odgovornosti prema domovini svoje propovijedi nisu upućivala samo vjernicima, nego i sveukupnom narodu, dodao je. »Pišući svoje homilije kardinal Bozanić našu je suvremenost nastojao promatrati Stepinčevim očima te izgovarati rečenice koje bi vjerojatno izgovorio blaženi Stepinac da je našim suvremenikom«, zaključio je.

Aktualizacija obilja istine

Na retoričku vrsnoću homilija kardinala Bozanića, koje je uvodnim slovom popratio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, a pogovornim pismom mostarsko-duvanjski biskup emeritus Ratko Perić, osvrnula se akademkinja Mihanović-Salopek. »Stil kardinala Bozanića odražava intelektualca i duhovnoga oca koji je duboko uronio u hagiografsku građu o kardinalu Stepincu, u povijest i faktografija, a istovremeno njegov stil i jezik jasni su i jednostavni zato da bi ih svaki vjernik mogao razumjeti i uputiti u svoju svijest i savjest. (…) Proučavajući faktografiju on u propovijedima vrši izvrsnu aktualizaciju Stepinčeve misli i na sadašnjost«, ocijenila je.

Zaključno se okupljenima obratio i direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti Stjepan Brebrić. »Sve boljim poznavanjem Stepinčeve riječi i djela sve više uviđamo da se on savješću i autoritetom suprotstavljao sili, prisili i nasilju lišenima savjesti i autoriteta. Knjige o kojima se večeras govorilo nisu samo veličanje svetačkih vrlina i krjeposti blaženoga Alojzija Stepinca. One su zrnca istine o njemu, ali i obilje istine o Bogu i čovjeku za koju je svojim riječima i životom svjedočio pred poviješću i takvom je predao svojim nasljednicima i svemu narodu Božjem«, zaključio je.