Peršin (Petroselinum sativum) aromatična je biljka koja se osim u kulinarstvu upotrebljava i u liječenju. Svježe i osušeno lišće, korijen, plod i sjeme te biljke upotrebljavaju se u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji za proizvodnju začina i eteričnih ulja. Zbog toga što sadrži veliku količinu eteričnih ulja peršin ima diuretičko (pospješuje mokrenje) i protuupalno djelovanje te se često nalazi u čajnim mješavinama za bubrege i mjehur te onima za detoksikaciju. Zbog eteričnih ulja peršin ima kemozaštitni efekt, odnosno neutralizira djelovanje kemijskih tvari, koje mogu biti opasne za zdravlje, poput kancerogena benzopirena (nalazi se u dimu cigareta) i drugih štetnih tvari. Flavonoidi, koje sadrži peršin, posebice luteolin i miricetin, djeluju poput antioksidansa vežući se za slobodne radikale i na takav način sprječavajući njihovo štetno djelovanje na organizam. U narodnoj medicini peršin se upotrebljava i protiv grčeva, napuhnutosti u crijevima te nakon masnih obroka i mamurluka, ali i puno šire.
- U 100 grama peršinova lista ima 166 miligrama vitamina C, a neke vrste peršina mogu imati i do 323 miligrama, stoga se upotrebljava u liječenju slabokrvnosti i za jačanje imuniteta.
- Miricetin u peršinu može smanjiti razinu šećera u krvi i rezistenciju (otpornost) na inzulin. Istraživanja su pokazala da miricetin može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
- Peršin je prirodni osvježivač daha.
- Pripravke od peršina ne preporučuje se unositi u velikim količinama tijekom trudnoće jer peršin može potaknuti kontrakcije maternice.
- Pretjerana konzumacija čaja od peršina može uzrokovati osjetljivost na sunčeve zrake i dovesti do razvoja osipa.
- Peršin je bogat vitaminom K, koji je nuždan za sintezu osteokalcina, proteina koji jača koštani sastav. Vitamin K potiče zgrušavanje krvi pa treba biti oprezan u količini njegove konzumacije.
