Kava (Coffea, lat.) važan je prirodni izvor farmakološki aktivnih tvari, a najpoznatije vrste su Coffea arabica i Coffea canephora. Kao biljna droga upotrebljava se osušeno i prženo sjeme (Coffeae semen), a s farmakopejskoga je stajališta najvažniji sastojak kave kofein koji ima izraženo stimulirajuće djelovanje na središnji živčani sustav. Kofein djeluje tako da blokira određene receptore u mozgu (adenozinske receptore), što dovodi do pojačane aktivnosti živčanoga sustava. Zbog toga se smanjuje osjećaj umora te se poboljšava koncentracija, pozornost i brzina reakcija. Kofein blago potiče i rad dišnoga centra i krvnih žila te ima lagani stimulirajući učinak na rad srca.
Osim kofeina zrna kave sadrže i druge važne biljne spojeve. Najvažnije su klorogenske kiseline, koje djeluju kao antioksidansi, pomažu u zaštiti stanica od oštećenja i mogu imati povoljan utjecaj na razinu šećera u krvi i metabolizam masti. Farmakopejski priznate indikacije za primjenu kofeina i pripravaka na bazi zrna kave odnose se ponajprije na kratkotrajno liječenje stanja smanjene budnosti i mentalnoga zamora. Kofein pokazuje blagi diuretički učinak (potiče izlučivanje mokraće) te stimulira želudčanu sekreciju, što se objašnjava njegovim utjecajem na mišiće probavnoga sustava i unutarnje tjelesne procese koje regulira živčani sustav.
Dobro je znati…
