Prema općim statističkim podatcima u Registru hrvatskih branitelja evidentirano je 513 140 branitelja, od kojih je živo oko 426 000, a to su sve budući korisnici mirovina.
Na temelju podataka iz Statističke informacije broj 4 Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) od toga broja ukupan broj korisnika starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina isplaćenih za svibanj ove godine je 80 441 (uračunati su i branitelji iz Bosne i Hercegovine kao pripadnici HVO-a, Hrvatskoga vijeća obrane).
Daljnjom analizom podatka ukupnoga broja od 80 441 sadašnjega korisnika braniteljskih mirovina utvrđuje se da su 72 454 korisnici u Hrvatskoj, a 7978 su korisnici u Bosni i Hercegovini, što se sve isplaćuje iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.
U odnosu na ukupan broj korisnika svih mirovina koje se isplaćuju iz proračuna RH (1 233 676) taj je broj za sada zanemariv. Problem može nastati tek za desetak godina kada će većina od 513 140 branitelja doći u razdoblje odlaska u mirovinu.
Branitelji u Hrvatskoj ostvarivali su mirovine po osnovi dvaju zakona: Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i Zakona o mirovinskom osiguranju, ovisno o okolnosti jesu li u mirovinu odlazili izravno iz statusa HBDR-a ili su nastavili raditi pa odlazili u mirovinu ili ostvarivali obiteljsku mirovinu iz statusa aktivnoga osiguranika, odnosno je li riječ o braniteljima koji su nastavili raditi pa su se naknadno ispunjavali uvjeti starosti, invalidnosti ili smrti.
Zato i Statističke informacije broj 4 posebno prikazuju broj korisnika braniteljskih mirovina i prosjeke visina tih mirovina odvojeno, ovisno po kojem su zakonu ostvarene. Podatci se uvelike razlikuju u visinama mirovina, što je neka vrsta nepravde. To su uočile neke političke stranke iz oporbe i na to upozoravaju. Dakle zakonski propisi o mirovinskim pravima dijele branitelje na dvije različite skupine.
1) Mirovine ostvarene prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja Domovinskoga rata u svibnju ove godine. Isplaćene su 72 454 braniteljske mirovine (starosne, invalidske i obiteljske). Prosječna visina svih tih mirovina iznosila je 1444,99 eura mjesečno, a prosječan mirovinski staž iznosio je 18 godina i 10 mjeseci.
2) Mirovine ostvarene prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji se primjenjuje na branitelje koji su nastavili raditi pa nastane osigurani slučaj starost, invalidnost ili smrt. Broj korisnika takvih mirovina je 68 561 s visinom od 685,37 eura, iako su te mirovine ostvarene s prosječno znatno višim mirovinskim stažem od 30 godina, 11 mjeseci i 25 dana. Te skupine uskoro će biti izjednačene po broju korisnika, ali će u budućnosti rasti broj korisnika mirovina iz sada malobrojnije druge skupine, nažalost s nižim mirovinama.
U čemu je nelogičnost i nepravda prema drugoj skupini? Umirovljenici iz prve skupine ostvaruju u prosjeku znatno više mirovine (1444,99 eura) sa znatno manje staža (18 g. i 10 mjeseci), za razliku od braniteljskih mirovina iz druge skupine s prosjekom mirovina dvostruko i više nižim (685,37 eura), ali zato s gotovo dvostruko dužim stažem (gotovo 31 godina). Takvim stvaranjem razlika naš zakonodavac provodi posebnu vrstu tzv. pravednosti, ironizirano rečeno: više staža – niža mirovina.
Miroslav Krleža to je najbolje poetski opisao pjesmom »Ni med cvetjem ni pravice«.
