U članku 75. stavka 2. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. srpnja propisano je da pravo na uživanje dijela obiteljske mirovine uz vlastitu osobnu ima preživjeli bračni drug tek kada navrši 65 godina života. Dakle, preživjeli bračni partner, primjerice udovica od 55 godina, koja ima vlastitu starosnu ili invalidsku mirovinu, često nedostatnu za pristojan život, ne može ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine. Morat će čekati deset punih godina do doživljenja 65 godina da bi iskoristila pravo da uz svoju osobnu mirovinu koristi i dio obiteljske. Nije jasno kojom se logikom pravednosti rukovodio zakonodavac, koji mu je bio »ratio legis« ili je to bila samo poruka, narodski rečeno »čekaj magare dok trava naraste«.
U istom članku 75. stavka 2. toč. 3. Zakona propisuje se da ukupna svota osobne mirovine s pribrojenim dijelom obiteljske mirovine ne smije prelaziti svotu od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Budući da mnogima nije jasno o čemu je riječ, valja to pojasniti. Kako je današnja aktualna vrijednost mirovine utvrđena u svoti od 13,57 eura, pomnoženo sa 80 to iznosi 1085,60 eura. Dakle, ukupna svota zbrojenih mirovina može iznositi najviše do 1085,60 eura.
Zato je sljedeća stavka 3. Zakona koja propisuje da se dio obiteljske mirovine određuje u iznosu od 27 posto pripadajuće obiteljske mirovine za jednoga člana obitelji (70 %) samo privid. Zašto? Zato što je prethodnom točkom 3. Zakona propisano ograničenje do najviše 1085,60 eura. U praksi će oni s višim osobnim mirovinama ostvarivati dio obiteljskih mirovina u manjim svotama, neki možda nekoliko eura jer ih čeka ograničenje ukupnoga zbroja od 1080,60 eura. Oni s nižim osobnim mirovinama ostvarivat će veće dijelove obiteljskih mirovina, ali najviše do 27 posto obiteljske mirovine pokojnoga jer njih čega gornja granica ograničenja (1080,60 eura).
Posebna je skupina bračnih partnera koji oboje imaju niske osobne mirovine, primjerice 500 eura. U tom slučaju udovac ili udovica mogu uz svoju osobnu mirovinu (500 eura) ostvariti najviše 27 posto od pripadajuće obiteljske mirovine. Budući da je mirovina pokojnika iznosila također 500 eura, obiteljska mirovina iznosi 77 posto od te svote, odnosno 385 eura. Tek od te svote obiteljske mirovine (385 eura) određuje se 27 posto pripadajućega dijela obiteljske mirovine (385 x 27 % = 103,95 eura). Dakle, pripadajući dio obiteljske mirovine u tom slučaju iznosi 103,95 eura, što pribrojeno vlastitoj osobnoj mirovini od 500 eura iznosi ukupno 603,95 eura. Prema tome ta skupina umirovljenika daleko zaostaje iza ograničenja maksimalne svote zbroja dviju mirovina. Nažalost, velik je broj takvih korisnika s niskim mirovinama.
Donekle se ta nepravda ispravlja stavkom 4. toga članka, za ekstremno najniže mirovine, jer propisuje da u slučaju kada je dio tako određene obiteljske mirovine određen u iznosu od 27 posto niži od iznosa tri aktualne vrijednosti mirovine (13,57 x 3 = 40,71), isplaćuje se iznos od tri aktualne vrijednosti mirovne (40,71 eura), ali ne više od 50 posto pripadajuće svote obiteljske mirovine. Prema tome, ako npr. obiteljska mirovina iznosi 300 eura, najviše se može isplatiti 50 posto te obiteljske mirovine, što bi u tom slučaju iznosilo 150 eura.
Zakon je u stavki 7. ipak propisao i iznimke od gornjih pravila, odnosno uvjeta za korištenje dijela obiteljske mirovine uz vlastitu. To su slučajevi kada je preostalim članovima obitelji umrloga osiguranika obiteljska mirovina priznata zbog potpunoga gubitaka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, ili djetetu sa statusom osobe s invaliditetom na temelju članka 68. stavka 7. toga Zakona.
Članak 68. (7) propisuje: »Iznimno od odredbi stavaka 1. do 6. ovoga članka, pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja ima i dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, neovisno o tome je li ga osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti.«
U tom slučaju bračni partner može ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine ako ispunjava uvjete iz stavke 2. točka 2. i 3. članka 75. toga Zakona, ali samo ako nema drugih članova obitelji koji pravo na obiteljsku mirovinu koriste po drugim osnovama.
Iz tih primjera može se zaključiti da je Zakon u ovom slučaju korištenja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu previše detaljizirao, što je nerazumljivo većini građana, iako se za njih pretpostavlja da nepoznavanje i nerazumijevanje zakona ne ispričava.
