Još su živi potomci s teškim utegom sjećanja iz razdoblja Drugoga svjetskoga rata i poraća, a među njima je i Lukša Peko, dubrovački akademski slikar. Iznio je svoje svjedočanstvo novinaru Darku Juki za Večernji list. Njegov je otac Ivo Peko bio ravnatelj Državne krugovalne postaje Dubrovnik, a životna mu je grana slomljena na Daksi… Od zvjerskoga zločina na tom južnom jadranskom otočiću nadomak Dubrovnika navršilo se 24. listopada 80 godina. Partizani su te noći, ciljano probirući istaknute intelektualce, odgojitelje i duhovne hranitelje hrvatskoga puka, pobili 53 dubrovačka žitelja. Među žrtvama, osim Ive Peke, bio je i Petar Perica, svećenik isusovac, koji si je ime uklesao u vječnost ispisavši stihove »Rajska djevo, kraljice Hrvata« i »Do nebesa nek se ori«. Dubrovački ga je puk od milja zvao padre Perica. Rođen je u Kotišini pokraj Makarske 27. lipnja 1881. u obitelji Stipe i Antice Kate Perice. Od 1895. do 1901. boravio je u isusovačkom sjemeništu u Travniku, nakon čega je otišao u novicijat Družbe Isusove u češki Velehard. Školovao se u Beču i Bratislavi, a teologiju je završio u Innsbrucku. U Travniku je na Pericu najsnažnije utjecao pater Antun Puntigam, a osobito se zbližio sa slugom Božjim Petrom Barbarićem, čiji je pramen kose, odrezan na odru, do kraja života čuvao kao relikviju…
Otac Perica osobno je 1900. u Sikstinskoj kapeli svetomu ocu uručio »Album hrvatske omladine s više od 160 tisuća potpisa«. Tim je povodom, u 50 tisuća primjeraka, objavljena i brošura »Slavlje hrvatske omladine na osvit novoga stoljeća« u kojoj se našla Petrova pjesma »Do nebesa nek se ori«. Uglazbio ju je profesor iz travničke gimnazije Poljak Milan Smolka prilagodivši melodiju jedne češke marijanske pjesme. Prvi je put objavljena 1904. u »Glasniku Srca Isusova«, a Perica je u svojoj skromnosti uopće nije potpisao. Godine 1929. preuzeo je službu duhovnika sjemeništaraca u Šibeniku do 1937., kad je prešao u Dubrovnik. Bio je duhovnik križarske organizacije učenika i radnika te preuzeo skrb za križarsko društvo. Kad su u travnju 1941. Talijani okupirali dubrovačko područje, puk im je na razne načine pružao otpor, a neposluh je osobito iskazao skrivanjem fašističkih zastava s pročelja zgrada, u čemu su prednjačili upravo mladi križari. Zbog toga je 1. svibnja o. Petar pritvoren, ali ubrzo je prebačen u kućni pritvor po nalogu jednoga talijanskoga isusovca. Nakon što su 18. listopada 1944. partizani ušli u Dubrovnik, u nedjelju 22. listopada, poslije 22 sata, u kući Družbe Isusove uhitili su oca Petra. Kratko je pred subraćom izgovorio: »Presveto srce Isusovo, smiluj mi se. Ako je žrtva, pa neka bude, primam ju!« Sa sobom je ponio svoj redovnički križ, sliku Srca Isusova i Marijina te svetoga Josipa. U noći 24. listopada iz zatvora je zajedno s većom skupinom uhićenih Dubrovčana prevezen na Daksu. Tamo su oni zlostavljani, a potom i strijeljani, bez službene optužnice, i bez suđenja i bez izrečena pravorijeka. Usmrćivani su pucnjima u potiljak, a tijela su im bacana u jamu, koja će im biti zajednička grobnica gotovo punih sedam desetljeća. Navodno presudu vojnoga suda, s imenima već poubijanih, komunisti su 26. listopada otisnuli na letcima kojima su oblijepili drevna dubrovačka zdanja. Trebalo je dočekati 2009. za ekshumiranje posmrtnih ostataka mučenika Dakse. DNK analizom utvrđen je identitet samo 18 osoba od iskopanih trulih ostataka 53 ljudska tijela. Pronađene su i kosti oca Petra Perice, kao i njegova subrata don Mate Milića Kalafatovića, prisjetio se Peko.
Novim studijima protiv odljeva?
Na zahtjev tržišta i neprestani tehnološki napredak domaća su sveučilišta odgovorila u novoj akademskoj godini time što su studentima otvorila vrata novih profesija. Uveli su, kako pojašnjava Lana Kovačević za Večernji list, nove programe iz područja logistike, kliničke lingvistike, mehatronike, robotike i biomedicinskoga inženjerstva. Primjerice, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu uveo je novi preddiplomski studij logistike koji se fokusira na obrazovanje stručnjaka u području prometa i transporta pružajući studentima vještine potrebne za uspješno snalaženje na tržištu rada koje se ubrzano mijenja. Nastavni plan uključuje rad u specijaliziranim laboratorijima koji simuliraju stvarne logističke situacije. Filozofski pak fakultet Sveučilišta u Zagrebu inovacije u obrazovnoj ponudi donosi pokretanjem diplomatskoga studija kliničke lingvistike i fonetike koji se bavi složenim jezičnim govornim poremećajima. Studenti će, primjerice, kroz program dobiti priliku proučavati govorne karakteristike u osoba sa psihijatrijskim poremećajima, što taj studij čini mostom između lingvistike i kliničke terapije. Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pokrenut je novi preddiplomski studij mehatronike i robotike. Kombinacija znanja iz strojarstva, elektrotehnike i računalstva priprema studente za rad u industriji koja se sve više oslanja na automatizaciju i robotiku… Nabrojeni studiji možda pomognu u zaustavljanju daljnjega odljeva hrvatskoga stanovništva – ako već nije prekasno.
