IDEOLOGIJA NA DEKLARACIJAMA NA DODATCIMA PREHRANI? Kako je »majčino tkivo« dobilo prednost pred dobrobiti nerođenoga djeteta

Proizvođači se selektivno koriste odobrenim znanstvenim tvrdnjama o učinku folne kiseline na nerođeno dijete pa nepotpuni opis na deklaracijama i uporaba sintagme o doprinosu rastu majčina tkiva tijekom trudnoće bez spominjanja koristi koju ima dijete ide prema nijekanju potpune istine.

Volonteri nedavno završene molitvene inicijative »40 za život« neumorno su se čak šest tjedana izmjenjivali u molitvi ispred 26 bolnica diljem Hrvatske s ciljem da se svaki začeti život rodi. Njihova je prva namjera bila moliti za očuvanje dara života, a važan segment zaštite života jest i odgovornost promicanja istine o čovjeku od njegova začeća. Molitveni aktivisti okupljali su se ispred bolnica i ginekoloških ordinacija u kojima reklame sa zidova pozivaju žene na konzumiranje prenatalnih proizvoda koji pridonose razvoju djeteta u majčinoj utrobi. No detaljnije čitanje deklaracija na nekim od tih dodataka prehrani vrlo lako može dovesti do zbunjenosti i nejasnoća jer primjerice na folnoj kiselini proizvođača »Twinlab« i »Solgar« stoji da ona »doprinosi rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće«.

Iako je nakon dvije godine primjene tih pravila Europska unija, odgovorna za znanstvene tvrdnje koje mogu stajati na dodatcima prehrani, omogućila da na deklaracijama može stajati i opis: »Dodatnim unosom folne kiseline povećava se razina folata majke. Niska razina folata majke rizičan je faktor za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju«, on se – kao što je vidljivo iz prakse – ne ističe. Među odabranim činjenicama istaknutim na nalijepljenoj deklaraciji na kutiji tableta s folnom kiselinom rabi se sintagma »rast majčina tkiva«. I ta se definicija, kako smo se osvjedočili, kod farmaceuta izjednačuje s doprinosom rastu i razvoju nerođenoga djeteta, pa je razvidno da se kod nekih nazivom majčino tkivo pokušava prisvojiti ljudski život kao vlastitu svojinu i vlasništvo.

Folna kiselina koristi i majci i djetetu
Ginekolog Boris Ujević

U razgovoru s nekoliko ginekologa nedvojbeno je da se ženama preporučuje uporaba folne kiseline ponajprije radi utjecaja na razvoj zametka. Ginekologu dr. Borisu Ujeviću iz zagrebačke Kliničke bolnice »Sveti Duh« nije poznata uporaba pojma »majčino tkivo«. »Koliko znam, takav se termin rijetko kada rabi i u isključivo je uskoj primjeni u medicinskoj literaturi. Ne rabim ga ni ja ni moji kolege liječnici i nije mi poznato gdje se upotrebljava, osim možda u nekim ideološkim raspravama. Upotrebom sintagme ‘majčino tkivo’ u kontekstu učinka djelovanja folne kiseline očito se želi skriti ono na što se stvarno misli, a to je zametak. Konzumiranje folne kiseline prije začeća i tijekom rane trudnoće koristi i majci i djetetu, ne koristi samo jednomu ili samo drugomu, koristi oboma«, kaže ginekolog dr. Ujević, koji svojim pacijenticama preporučuje piti folnu kiselinu prenatalno – nekoliko mjeseci prije trudnoće, ali i u prvim mjesecima trudnoće.

Neosporno je da su znanstvena istraživanja pokazala da unos folne kiseline tijekom trudnoće pridonosi razvoju zametka. Folna kiselina potiče formiranje živaca leđne moždine i »zatvaranje kralježnice«, uzima se kako bi se smanjio rizik od defekta neuralne cijevi. Dodatno pojašnjenje daje dr. Ujević riječima: »Neuralna cijev razvija se tijekom trećega tjedna trudnoće uz leđa zametka, a kasnije postaje mozak i kralježnična moždina. Ako se ta cijev ne zatvori u cijelosti, mogu nastati oštećenja, među kojima je posebno poznata rascijepljena kralježnica – spina bifida.«

Ostaje zato pitanje zašto se ta glavna namjena dodatka prehrani ne ističe na deklaracijama i ne pruža potpuna informacija, pa je bilo potrebno zaviriti u europsku regulativu povezanu s tim područjem.

Procedura odobravanja tvrdnja

Vrijedeća uredba koja definira opise na proizvodima koji sadrže folnu kiselinu klasificiranu kao dodatak prehrani objavljena je u Službenom listu Europske unije 16. svibnja 2012. s potpisom tadašnjega predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa te je stavljena u primjenu u prosincu te godine kao obvezujuća u svim državama članicama. Tako je i Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju u srpnju 2013. godine morala usvojiti taj popis dopuštenih zdravstvenih tvrdnja.

Kao jedan od ciljeva usuglašavanja zdravstvenih tvrdnja, kako navodi Europska unija, ističe se onaj da tvrdnje »budu istinite, jasne, pouzdane i korisne potrošaču« te se trebaju temeljiti na općeprihvaćenim znanstvenim dokazima. Jedna od osam tvrdnja prihvaćenih za folnu kiselinu govori o doprinosu rastu majčina tkiva tijekom trudnoće. Ona ne daje potpunu informaciju pa se nameće logično pitanje je li riječ o lingvističkom inženjeringu…

»Kad su život, istina i bioetika u pitanju, svaka riječ, svako slovo, svaki interpunkcijski znak i svaki izrečeni smisao su prevažni. Zato ih treba pisati i izgovarati jasno i razgovijetno, rabeći jedini jezik koji bi znanost i struku trebao zanimati – jezik istine o čovjeku, prirodi i životu«, kaže dr. Mirjana Radan.

Iz Ministarstva zdravstva odgovorili su da je Uredba do sada imala deset izmjena i dopuna. »Pod pojmom ‘majčino tkivo’ u ovoj se tvrdnji podrazumijeva majčino tkivo, primjerice posteljica, a ne fetus jer je Uredbom 432/2012 utvrđen popis dopuštenih zdravstvenih tvrdnja koje se navode na hrani, osim onih koje se odnose na smanjenje rizika od bolesti te na razvoj i zdravlje djece. Da se ta zdravstvena tvrdnja odnosi na fetus, odobravala bi se procedurom za odobravanje tvrdnja koje se odnose na razvoj i zdravlje djece. Tako je npr. Uredbom Komisije br. 440/2011 od 6. svibnja 2011. o odobrenju i odbijanju odobrenja za neke zdravstvene tvrdnje koje se navode na hrani, a odnose se na razvoj i zdravlje djece, odobrena zdravstvena tvrdnja: ‘Unos dokosaheksaenoične kiseline (DHA) pridonosi normalnom razvoju mozga fetusa i dojenčadi dojene majčinim mlijekom’«, kazali su iz Ministarstva zdravstva.

Smanjenje rizika bolesti

Prije donošenja spomenute Uredbe Komisija se posavjetovala s Europskom agencijom za sigurnost hrane te zatražila njezino znanstveno mišljenje, koje je agencija iznijela nakon sastanaka stručnjaka između listopada 2009. i srpnja 2011. godine. Zapisnici tih sastanaka dostupni su na internetu, a kao rezultat rada ekspertne skupine za učinke folne kiseline proizišao je dokument na 22 stranice koji među ostalim navodi: »Tijekom trudnoće folna kiselina potrebna je za povećanje mase crvenih krvnih stanica majke, za formiranje posteljice i za rast fetusa, maternice, prsa i drugoga majčina tkiva.« Na temelju toga mišljenja oblikovana je odobrena znanstvena tvrdnja, iz koje je nestalo spominjanje djeteta… No do izmjene je ipak došlo u drugoj uredbi iz 2014. godine koja definira odobravanje tvrdnja koje se navode na hrani i odnose se na smanjenje rizika od bolesti, gdje je spomenuta korist koju dijete ima od majčina konzumiranja folne kiseline.

»U 2014. godini Uredbom Komisije (EU) br. 1135/2014. od 24. listopada odobrena je sljedeća zdravstvena tvrdnja: ‘Dodatnim unosom folne kiseline povećava se razina folata majke. Niska razina folata majke rizičan je faktor za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju.’ Sve te tvrdnje mogu se upotrebljavati ako proizvod ispunjava propisane uvjete«, kažu iz Ministarstva zdravstva.

Na pitanje što bi proizvođač koji bi želio na hrani ili dodatku prehrani navoditi tvrdnju koja se odnosi na folnu kiselinu i razvoj ploda/fetusa trebao učiniti iz Ministarstva odgovaraju da bi morao podnijeti zahtjev za odobrenje i proći postupak odobrenja te tvrdnje prema odredbama iz 2006. godine. »Uporaba te tvrdnje prije nego što je odobrena prema odredbama spomenute Uredbe smatralo bi se nesukladnošću te bi osoba ovlaštena za provedbu službene kontrole u provedbi službenih kontrola imala pravo i obvezu poduzeti mjere propisane Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima«, kazali su nam iz Ministarstva zdravstva, čija je sanitarna inspekcija zadužena za nadzor nad zdravstvenim tvrdnjama.

Čovjek je od začeća pravni subjekt
Za komentar s bioetičkoga motrišta o uporabi termina »majčino tkivo tijekom trudnoće« na deklaracijama folne kiseline zamolili smo dr. Mirjanu Radan, specijalisticu ginekologije, koja vidi ideološki problem ako se u logičnom i znanstvenom smislu poistovjećuju majčino tkivo i dijete koje ona u sebi nosi.
»Kad su život, istina i bioetika u pitanju, svaka riječ, svako slovo, svaki interpunkcijski znak i svaki izrečeni smisao su prevažni. Zato ih treba pisati i izgovarati jasno i razgovijetno, rabeći jedini jezik koji bi znanost i struku trebao zanimati – jezik istine o čovjeku, prirodi i životu. Time se izbjegava jezični inženjering, odnosno svojevoljno krojenje nazivlja kojim se opisuje početak, trajanje i kraj ljudskoga života od začeća do prirodne mu smrti. Tako se poštuje osnovno pravo čovjeka – pravo na život, koje mu pripada po samoj njegovoj ljudskoj naravi«, upozorava dr. Radan s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti.
Zamoljena da kao bioetičarka kaže više o »dijeljenju« majčina i fetusnoga tkiva te pojasni kada se o plodu može govoriti kao o osobi u tom je kontekstu ponovila poznato crkveno stajalište da čovjek nastaje začećem, spajanjem jedne muške i jedne ženske spolne stanice. »Ta jedna početna stanica nazvana zigota posve je novi čovjek. Ima zadano sve što se odnosi na novoga pojedinca, na novu ljudsku osobu. Obično volim slikovito reći: zigota ima kod, šifru, plan, program razvoja čovjeka. Zigota ima stas, glas, broj cipela, boju očiju, ravnu, svijetlu ili tamnu kosu, kovrče, karakterne osobine, inteligenciju, sklonosti, čak određenim dijelom ima upisane i godine koje bi netko mogao doživjeti. Čovjek je od začeća ljudsko biće, osoba, pravni subjekt. To ontološko dostojanstvo zabranjuje mu presuditi drugomu ili samomu sebi. I ne samo to, zabranjuje mu ponižavanjem, samovoljom i bahatošću umanjivati vlastitu ili tuđu ovozemaljsku i vječnu vrijednost – ovozemaljsko i vječno određenje. To je za mene istina o čovjeku kao ‘majčinu tkivu’.«
Bez bolesti i simptoma

Znanstvena suradnica iz Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari i Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo dr. Lea Pollak spominje pak da njihova institucija usklađuje velik broj deklaracija sa zakonodavnim okvirom i uredbama Europske unije i Republike Hrvatske. »Dodatci prehrani su pod Zakonom o hrani te su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka, čija je uloga i količina ključna za djelovanje našega organizma. Dakle, ovisno o vrsti i količini hranjivoga sastojka mogu se navoditi i odobrene zdravstvene tvrdnje. Na dodatcima prehrani zabranjeno je navođenje bilo kakvih stanja, bolesti i simptoma, kako se ne bi zavaravalo potrošača«, kaže dr. Pollak.

Iznijela je svih osam tvrdnja koje su dopuštene za uporabu kad je riječ o folnoj kiselini prema odredbi iz 2012. Folna kiselina ima ulogu u procesu dijeljenja stanica te pridonosi normalnoj psihološkoj funkciji, normalnoj sintezi aminokiselina, normalnoj funkciji imunosnoga sustava, normalnomu metabolizmu homocisteina, rastu majčina tkiva tijekom trudnoće, smanjenju umora i iscrpljenosti, normalnomu stvaranju krvi. Tako je »majčino tkivo« očito dobilo prednost pred dobrobiti nerođenoga djeteta.

»Majčino tkivo« i dijete genski nisu istovjetni
Mirjana Radan, ginekologinja s doktoratom iz bioetikeDr. Mirjana Radan objašnjava da kada je u pitanju život nejaka, nemoćna i nevina ljudskoga bića, razboritost prerasta u zahtjev i nužnost te moralni imperativ zapovijedi: Ne ubij! Na upit da objasni autonomiju majke i djeteta te kako odgovoriti onima koji često rabe tezu da je nerođeno dijete dio majčina tijela o kojem može odlučivati isključivo ona odgovorila je: »Privremeno prebivalište velik je problem! Ne možemo nečije privremeno prebivalište izjednačiti s osobom. Ljudi mijenjaju adrese, ali time ne prestaju biti osobe i ne gube vlastiti identitet. Iz maternice u rodilišnu kolijevku, netko u inkubator. Iz bolnice se ide u svoju sobu, katkada u drugi grad, državu, na drugi kontinent. Isto tako ne možemo majku izjednačiti s jezerima, rijekom, vodovodnom cijevi ili bočicom iz koje pije vodu nužnu za održanje vlastitoga života. Tako i dijete. Dijete je autonoman organizam. Ima vlastitu gensku iskaznicu, organske sustave, reproduktivne organe, vlastiti mozak, srce, bubrege, jetra, pluća, sve organe… To što samo jedan dio svoga života prebiva u majci privremena je lokacija. Dijete nije krivo što se na pravi način, u pravo vrijeme, nalazi na pravom mjestu ako se radi o unutarmaterničnoj trudnoći. Znanost i struka nisu ljudskomu zametku, ljudskomu plodu dodijelili ni obilježja ni funkcije. Samo ih s udivljenjem uočavaju jer su nekoć i same bile tako malene, krhke, nezaštićene, a opet tako veličanstvene. To što dijete ima pupkovinu za dotok hrane i pića ne daje nam za pravo poistovjetiti ga s majkom, s obzirom na to da ni nju nismo poistovjetili s vodovodnom cijevi. I još nešto. Majka je jedan dio vlastitoga života besplatno prebivala u sličnom prebivalištu kao potpuno nova osoba. Nije bila dio majčina tkiva i onda odjednom nakon poroda neobjašnjivim i nepostojećim načinom postala ljudska osoba sasvim drugačijega genskoga zapisa od vlastite majke. Jer znanstvena je, posve jasna i neoboriva činjenica da majčino tkivo i dijete genski nisu istovjetni.«

IZVORGlas Koncila br. 16/2017.
Prethodni članakKAKO JE SOCIOLOGINJA »IZMJERILA« VJERU VUKOVARACA TIJEKOM OPSADE GRADA »Osobna religioznost nametnula se kao jedino moguće rješenje«
Sljedeći članakKAKO DOĆI DO PUNE VJERE? Susret s Kristom u euharistijskom lomljenju kruha