KAD RASPELO SMETA Hrvatska, zemlja u kojoj su ljudi jači od bagera

Snimio: J. Galeković | Raspelo u Natkrižovljanu sagrađeno 1944. godine

Zagrebačko naselje Resnički gaj u Donjoj Dubravi ne želi novi rotor ako bi zbog njega trebali izmjestiti križ iz 1906. Građani su uspjeli zaustaviti radove, o čemu je u Večernjem listu pisala i Hana Ivković Šimičić. »Ne dirajte raspelo, ono je zaštitni znak kvarta«, odlučni su prosvjednici. Bager s radnicima došao je ujutro, ali prosvjednici su stigli još ranije. I odmah su se uhvatili u koštac s ekipom koja želi devastirati njihovo sveto mjesto. Riječ je o raspelu koje na križanju I. i II. Resničkoga gaja stoji više od 115 godina, a mjerodavni smatraju da ga treba ukloniti kako bi uopće počeli radovi na novom kružnom toku. No radnici koji su ujutro došli da bi uklonili raspelo vratili su se u svoj bager i brzo napustili lokaciju. Hoće li se ikad vratiti, još se ne zna. Građani su izvođače radova upozorili da nisu dobili nikakvu obavijest da će se ondje nešto raditi. Oni su im tada pokazali elaborate, no građani su rekli da im je među ostalim za pothvat micanja raspela potrebno i odobrenje župe. Naime, tih desetak kvadrata na kojima se nalazi raspelo u crkvenom je vlasništvu. Radnici su neko vrijeme sjedili u kafiću i čekali upute, nakon čega su sjeli u bager i otišli. »Ne damo naše raspelo, tu smo svaki dan krunicu molili, djeca su se tu prije 50 godina znala igrati«, odlučne su riječi stanovnice četvrti Višnje Mikac. Da drevna župa s projektom micanja raspela nije suglasna, potvrdio je i resnički župnik Marijan Piskač, ističući da je parcela crkvena. Dodao je da nema ništa protiv izgradnje kružnoga toka, no ima s uklanjanjem raspela koji je već cijelo stoljeće zaštitni znak naselja. »Raspelo se ne smije micati. Ono može ostati dio rotora, premda ne vidim smisao njegove izgradnje. Tek tada će se stvoriti prometne gužve – rekao je za Večernji list župnik Piskač. Osim što su organizirali prosvjed, stanovnici Resničkoga gaja večer prije oko raspela zapalili su lampaše i molili. Smatraju da toj lokaciji kružni tok ne će ništa pomoći jer će se gužve stvoriti u Čulincu i na Aveniji Dubrava. Rješenje je nadvožnjak nad prugom. Sigurni su da zasad četvrt ne može napraviti ništa jer vijeće zbog raznih problema još nije konstituirano. To raspelo za stanovnike ima i sentimentalnu vrijednost, a i vrijedna je kulturna baština. Odlučni su: od križa ne žele odustati.

Na rad će se poticati stariji od 55 godina

Ljubica Gatarić u Večernjem listu pisala je o novom trendu u Europskoj uniji – zapošljavanju starijih od 55 godina. Smatra da je i Europska unija postala i ostala velik uvoznik radne snage iako je daleko od toga da se maksimalno koristi domaćim ljudskim resursima.

Tih desetak kvadrata na kojima se nalazi raspelo u crkvenom je vlasništvu. Radnici su neko vrijeme sjedili u kafiću i čekali upute, nakon čega su sjeli u bager i otišli

Donijela je podatke s burze prema kojima je u Hrvatskoj nezaposleno oko 125 tisuća ljudi te da osim službeno nezaposlenih zemlja ima nekoliko puta više neaktivnih građana, osoba koje iz niza razloga ne traže posao. Stručnjaci tu skupinu građana često nazivaju obeshrabrenima jer su dugo bez posla i s vremenom su izgubili nadu da će ga naći. Većinu mjera aktivne politike zapošljavanja europske države usmjeravaju prema njima. Prema Eurostatu, 2020. godine u Europskoj je uniji bilo zaposleno šest od deset osoba u dobi od 55 do 64 godine. U Hrvatskoj je taj udio među nižima te je iznosio 45 posto. Kad bi se došlo do prosjeka EU-a, bilo bi dodatnih stotinjak tisuća zaposlenih više. Hrvatska se jedino radnim angažmanom visokoobrazovanih može uspoređivati s ekonomski jačim zemljama. U mlađoj dobnoj skupini zaposleno je 85 od 100 visokoobrazovanih osoba, a u starijoj oko 70. Zaposlenost mladih sa srednjom školom pada na 76 posto, a starijih na 45 posto. S nižom razinom obrazovanja u mlađoj dobnoj skupini zaposlena je tek svaka druga osoba, a kod starijih slabije obrazovanih osoba taj je udio samo 27 posto. U Njemačkoj je pak udio zaposlenih u starijoj slabije obrazovanoj populaciji dvostruko veći. Posljednja dva desetljeća tržište rada Europske unije praćeno je stalnim rastom zaposlenosti ljudi u dobi od 55 do 64 godine, a tim će putom morati ići i Hrvatska zbog niza demografskih i ekonomskih razloga. Trend zapošljavanja starijih nije poremetila ni pandemija koronavirusa jer je stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine manje fluktuirala u 2020. godini nego za mlađe ljude. Prije petnaest godina u EU-u su bile zaposlene četiri od 10 osoba u dobi od 55 do 64 godine, a sada ih je zaposleno šest.

Hrvatska nema dovoljno odgojitelja

Hrvatskoj nedostaje između 2000 i 3000 odgojitelja, a Katarina Turković Gulin iz udruge »Sidro« upozorila je da se zapošljava i nestručni kadar. Istaknula je da nedostaje kapaciteta u dječjim vrtićima i da je u Hrvatskoj u sustav uključeno 82 posto djece, a trebalo bi ih biti deset posto više. Istodobno nema dovoljno odgojiteljskoga kadra. »Prema Barcelonskim sporazumima trebali bismo imati oko 92 posto ukupne predškolske dobi uključene u sustav, a imamo ih 82 posto. To je dosta djece koja nisu u sustavu.« Predstavnici udruge »Sidro« razgovarali su u Ministarstvu znanosti i obrazovanja s ravnateljicom Uprave za odgoj i obrazovanje Vesnom Šerepac i, kažu, naišli na razumijevanje, uz poruku da je odgovornost za sustav predškolskoga obrazovanja na osnivačima tih ustanova, što su ponajprije jedinice lokalne samouprave.

IZVORGlas Koncila br. 29/2021.
Prethodni članakZA PUČKE KUHINJE CARITASA ZADARSKE NADBISKUPIJE SEZONA NIKAD NE PRESTAJE »Kad čovjek misli da su vrata zatvorena, Bog mu otvori prozor«
Sljedeći članakPOZIV NA ODMOR Da znamo reći »stop« trci života