Uvidjevši probleme duhovnoga života podplešivičkih mjesta, nastalih stalnim napadima nove komunističke vlasti na svećenstvo i vjernike, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 14. rujna 1945. osnovao je župu Presvetoga Srca Isusova u Rakovu Potoku. Župa je nastala odcjepljenjem od župe sv. Martina pod Okićem, koja je zajedno sa župom Okićke sv. Marije bila na udaru vlasti. Šaljući ga »u krvavu kupelj«, Stepinac je za župnika u Rakovu Potoku imenovao 1. rujna 1945. (nakon Mate Jovića) mladoga Franju Kuharića, koji je do g. 1950. morao opsluživati sve tri župe jer su komunisti ubili župnika u Sv. Martinu i izvršili atentat na župnika Okićke sv. Marije. Franjo Kuharić je slučajnošću izbjegao istu sudbinu 22. veljače 1947. Jedino je na tom području Rakov Potok imao crkvicu koja je bila izgrađena g. 1903. te je do g. 1995. dotrajala i morala se porušiti. Na istom mjestu izgrađena je današnja trobrodna crkva (14 x 15 m), župni stan i groblje od sredstava koja su prikupili župljani. Kardinal Kuharić, koji je blagoslovio crkvu, na pročelje je dao ugraditi kamen iz zagrebačke prvostolnice s datumom završetka gradnje 5. studenoga 1995. Ispred crkve je g. 2016. postavljena njegova bista, a kip Blažene Djevice Marije g. 2020. Župi pripada Rakov Potok, Horvati i Kalinovica.
U crkvu se ulazi kroz četvrtasti niski zvonik s vitrajnim okulusom u predjelu pjevališta. Glavna je lađa uzdignuta od bočnih za visinu polukružnih prozora. Pokrajnje snižene lađe odijeljene su od glavne vitkim lučnim stupovima. U njima su između velikih prozora, na kojima su stakla sa slikama četvorice evanđelista, postavljene slike križnoga puta. Glavna lađa crkve završava uzdignutim svetištem. Iza oltarnoga stola u zidnom udubljenju nacrtana je velika oltarna slika Kristova uzašašća (I. Vlašić). U lijevoj pokrajnjoj lađi postavljen je kip Krista Kralja, a u desnoj slika Srca Isusova. U crkvi je nekoliko svetačkih kipova i slika. Sakristija se nalazi iza svetišta. Mise su nedjeljom u 8 i 10, a subotom u 19 sati.
