OBITELJSKA TRADICIJA IZRADE JASLICA Svake godine drukčijim jaslicama obitelj Mužina šalje nove božićne poruke

Snimila: G. Krizman | Neke od figurica u jaslicama potječu iz prvih desetljeća 20. stoljeća

»Jaslice su neizostavan dio božićnih blagdana u našoj obitelji već jako, jako dugo«, započinje priču dugogodišnji svestrani kućni majstor u Pazinskom kolegiju Mirando Mužina. On i njegova obitelj iz Mužina, sela u župi Žminj u Pazinskom dekanatu, božićnomu ukrašavanju svoje kuće pridaju puno pažnje. Na istoj obiteljskoj adresi žive Mirando, njegova supruga Marčela i kći Sara. »Mama i ja smo jaslice radile oduvijek, upravo su to moja najranija sjećanja iz djetinjstva«, pripovijeda Mužina prisjećajući se, vezano uz tu obiteljsku tradiciju, svoje pokojne majke Marije, rođene 1927., koja je preminula prije tri godine.

Pronaći srebrnu mahovinu

»Uvijek smo išli u prirodu birati najljepšu smreku na koju bismo naišli, i donosili bismo ju u kuću, gdje bi tijekom blagdana širila nezamjenjiv, prekrasan miris koji podsjeća na blagdane. Normalno je da se čovjek i ubode na iglice smreke, no uzmimo to kao malu pokoru ususret Božiću«, podsjeća Mužina na nekadašnju tradiciju kada se bor nije ukrašavao kuglicama, nego bi se na grančice vezali bomboni umotani u šarene papiriće, koje su tek nakon Božića smjeli pojesti.

»Jaslice pak zauzimaju posebno mjesto u božićnim pripremama«, priču o toj obiteljskoj tradiciji nastavlja pripovijedati Sara, uspješna mlada žena, magistra kulture i turizma zaposlena u jednoj turističkoj korporaciji, a obnaša i dužnost predsjednice žminjskoga Općinskoga vijeća. »Jedan od bitnijih elemenata u našoj izradi jaslica jest mahovina. Dok one zelene ima posvuda, podvig je pronaći srebrnu mahovinu, ona je posebno lijepa. Naime naše su jaslice svake godine drugačije, posebne, svake godine donose jednu poruku, a njihova je bitna odlika da su urešene brojnim prirodnim elementima.

»Ove jaslice nose poruku da se Isus rodio i za one iz konzumerističkoga društva, ali i za socijalno ugrožene, a posebno u vrijeme Božića trebalo bi obratiti pažnju na potrebite i pomoći im«, kaže Mirando Mužina

Ukrasni elementi u našim jaslicama uvijek su izričito predmeti pronađeni u prirodi, neki komad drva posebna oblika, grana stabla ili stabljika bršljana.«

Na upit o figurama u jaslicama ponovno dolazi pojašnjenje koje odaje dugu obiteljsku tradiciju i izvanrednu povezanost članova obitelji. »Ni ja ne znam kada su pojedine figure stigle u našu kuću, za neke je moja majka Marija pričala da joj ih je poklonila njezina mama Marija Dončić, dakle potječu iz prvih desetljeća 20. stoljeća«, napominje Mirando. Neke je figure donio sa svojih hodočašća još u vrijeme dok je bio bogoslov Mirandov brat svećenik Milan Mužina, sada župnik pulske župe sv. Pavla i pulski dekan. »Svaka figurica ima jednu svoju priču kako je stigla u naše jaslice, i što su starije, to su nam draže«, kaže Mirando Mužina.

Jaslice na dva kata

Desetak godina sudjelovali su na izložbi kućnih jaslica koju je u Žminju organizirao Fabio Dusman, autor velikih jaslica u žminjskoj župnoj crkvi. Iako je on već nekoliko godina teško bolestan, izložba je nastavila tradiciju, no ove se godine ne će održati zbog kadrovskih promjena u Turističkoj zajednici. »Jedne smo godine imali pomalo egzotičnu varijantu božićnoga drvca – okitili smo jedan veliki kaktus«, prisjeća se Mirando, koji je uz ostalo i pasionirani uzgajivač kaktusa.

Jaslice koje su odlučili prezentirati za našega posjeta njihovu domu imaju izrazitu socijalnu komponentu. Čine ih jaslice na dva kata, dolje su skromne jaslice koje predstavljaju socijalno ugrožene članove društva, umirovljenike, nezaposlene, bolesne, općenito potrebite, a na gornjem se dijelu nalaze jaslice koje karakterizira sjaj i blještavilo konzumerističkoga društva. »Poruka je da se Isus rodio i za jedne i za druge te bi osobe iz konzumerističkoga društva uvijek, ali posebno u vrijeme Božića, trebale obratiti pažnju na socijalno ugrožene skupine i pomoći im«, pojašnjava Mužina.

Ovi poduzetni otac i kći osim u izradi jaslica svoju su kreativnost iskazali sudjelujući, često i u organizaciji, različitih folklornih manifestacija u Žminju i okolnim mjestima: »Pir po starinski«, »Pince spod čerepnji«, »Srednjevjekovni festival«…