OD KOŠARICE DO KRUNICE Kakvo je »pravo zdravlje«?

Snimio: B. Čović

Već dvije nedjelje kod prikupljanja milostinje vijećnici u mojoj župi me izbjegavaju. Ne znam je li to namjerno ili ne, ali osjećam nelagodu zbog toga. Ne znam gdje bih onda mogla ostaviti svoj skromni dar. Kako da se postavim prema ovomu problemu?

Čitateljica

Ne vjerujemo da bi Vas vijećnici koji prikupljaju milostinju izbjegavali iz bilo kojega razloga pa nam se čini da je riječ o nehotičnu propustu. Možda ga uzrokuje i činjenica da smo na našim liturgijskim slavljima svi fizički udaljeni jedni od drugih, a ispod maske na licu možda se ne primjećuje naša nakana da kod skupljanja milodara i mi želimo dati svoj prilog. Zato bismo Vam preporučili da vijećnicima na neki način pokretom tijela date do znanja da biste rado i Vi dali svoj milodar. Ako Vam je to neugodno, gotovo u svakoj crkvi uvijek postoji više »škrabica« u koje možemo staviti svoj dar za različite potrebe župe, bilo da je riječ o našem prilogu za župu, za Caritas, za katolički tisak ili na neku drugu nakanu kao što može biti obnova crkve, oltara, vitraja…

Kakvo je »pravo zdravlje«?

Uskoro nam dolazi Svjetski dan bolesnika, a prošle smo nedjelje u evanđelju slušali o ozdravljenju. U vrijeme ograničavanja broja vjernika na misama kako ispravno gledati na vrijednost zdravlja? Kakav bi u ovoj situaciji koronavirusa bio Isusov evanđeoski odgovor?

Mateo J.

Možda je najbolji odgovor na ovo Vaše pitanje dao papa Franjo na molitvi Anđeoskoga pozdravljenja (izvještaj možete pročitati u ovom broju našega tjednika) tumačeći evanđeoski odlomak o ozdravljenju Petrove punice, ali i mnogih drugih bolesnika i patnika koje su mu dovodili. »Pravo zdravlje« ono je koje zdrava čovjeka usmjerava na pomoć drugima. Baš je tako, protumačio je Sveti Otac, učinila Petrova punica: nakon što joj se Isus približio, prihvatio za ruku i pridigao, te izliječio od vrućice, ona je ustala i odmah je posluživala. »Pravo zdravlje« suglasje je dakle tjelesnoga i duhovnoga zdravlja koje nemamo samo za sebe, nego prije svega kako bismo mogli služiti drugima, pa i u ovom trenutku pandemije: čuvajući svoje zdravlje, svoj duhovni i tjelesni sklad, učinimo sve kako bismo pomogli i zaštitili sebe, vodeći računa o tome da samo zdravi možemo služiti i pomagati drugima.

Što je »dominikanska krunica«?

Poznata mi je pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, isto tako i krunica Božjega milosrđa, kao i mnoge druge. Čula sam da se govori o »dominikanskoj krunici«. O čemu je riječ?

Josipa

Kako na svojim službenim internetskim stranicama pišu hrvatski dominikanci, krunica je »karizma dominikanskoga reda«, a naš je tjednik redovito objavljivao vijesti o molitvi »vječnoga ružarija« kako bi nam ih početkom godine javljao o. Ljudevit Lujo Jeđud iz Ravnateljstva krunice dominikanskoga samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu. Kako je naš prostor ograničen novinskom veličinom teksta, predlažemo da sami posjetite stranicu Dominikanci.hr jer ćete tamo pronaći više informacija o molitvi krunice, čiji se početci vezuju upravo uz ime jednoga dominikanca – o. Jakova Sprengera (+1496.) kojemu se pripisuje da je podijelio otajstva, a drugi dominikanac – Alan de la Roche (1478.) predložio je da se krunica moli »u tri dijela, po pet otajstava s razmatranjima o radosti, žalosti i slavi Isusova otkupiteljskoga djela, za koja kaže da su ‘duša te molitve’, pa ga smatraju utemeljiteljem današnje krunice, a 1625. godine o. Timotej Ricci prvi je put proglasio »Kruničarsku zajednicu vječnoga ružarija«, u kojoj se vjernici slobodnom voljom »obvezuju da će jednom na godinu u određeni dan, jedan sat, bilo danju bilo noću, provesti u molitvi razmatrajući otajstva krunice, dodavši tomu i svoje druge molitve«, pa pretpostavljamo da ste vjerojatno za tu krunicu čuli kao za »dominikansku krunicu«. I Vi se možete upisati u »Tablicu ura vječnoga ružarija« koja je dostupna u Glasu Koncila na početku godine, na dominikanskoj internetskoj stranici i Ravnateljstvu zajednice. Druga je kruničarska zajednica koju vode dominikanci »Živa krunica« u kojoj su molitelji skupljeni u vijenac od dvadeset osoba i među sobom dijele dvadeset otajstava Gospine krunice. Obvezuju se da će svakoga dana izmoliti određenu deseticu: to jest Otčenaš, 10 Zdravomarija i Slava Otcu, razmatrajući svoje otajstvo krunice, a vodstvo dominikanskih kruničarskih zajednica povjereno je Ravnateljstvu krunice, Kontakova 1, 10 000 Zagreb.

IZVORGlas Koncila br. 7/2021.
Prethodni članakSISAČKA LIJEČNICA I GLAZBENICA MONIKA PRANJIĆ ODREKLA SE ŠPORTSKE KARIJERE U KORIST LJUDSKIH SRDACA Ne postoje loši dani, ali su neki dani teži od drugih
Sljedeći članakPRVAK HRVATSKOGA KATOLIČKOGA POKRETA 19. veljače 1920. – umro Petar Rogulja, koji se protivio »beogradskoj magli«