Iako je rođen u Brazilu, a odrastao u Francuskoj, dr. Raphaël Béné ima hrvatske korijene. Njegova majka Sineva Katunarić profesorica je hrvatskoga i komparativne književnosti s Brača, a djed radiolog Duško Katunarić u liječničkim je krugovima poznat po tome što je riješio epidemiju tifusa 1953. u Splitu. Dr. Béné je odlučio studirati medicinu u Zagrebu i to smatra odličnom odlukom. Još tijekom studentskih dana razvila se njegova strast prema neuroznanosti koja ga je dovela među vodeće stručnjake u tom području. Njegova predanost i stručnost još su jednom prepoznati 2023. godine kada je njegov rad proglašen najboljom francuskom disertacijom. Njegove tvrdnje o autizmu su: 1. Autizam ima 2-3 posto populacije; 2. Ne može se biti »malo autističan«; 3. Autizam nije bolest, nego neurorazvojni poremećaj; 4. Djecu ne treba šopati lijekovima; 5. Autizam može donijeti i pozitivne stvari; 6. Psihijatar koji ne priznaje autizam loš je psihijatar; 7. Djevojčice su u većoj opasnosti od dječaka.
Suprotno stereotipima, smatra da mnoge autistične osobe nemaju intelektualne teškoće niti pokazuju vanjske znakove, primjerice poput mahanja rukama u javnosti. Prije postavljanja dijagnoze često osjećaju da su »drukčije«, ali ne razumiju zašto. Osjećaju usamljenost, neshvaćenost i nepovezanost.
Béné upozorava na česte pogrješke u dijagnostici autizma. »Psihijatri često ne prepoznaju autizam, što dovodi do pogrješnoga liječenja pacijenata kao mentalno bolesnih i prekomjernoga propisivanja lijekova«, rekao je. Velika je važnost funkcionalne analize prije uvođenja farmakološke terapije. »U svojoj karijeri možda sam tri puta uveo antipsihotike, i to na samo šest tjedana uz paralelnu drugu terapiju. No više od 300 puta sam ih ukinuo, rekao je dr. Béné. Naveo je primjer pacijenta koji ima tri doktorata, a ne može si složiti sendvič kod kuće. Ako dijete ima dobre ocjene u školi, ne znači da ne treba pomoć. Ne smije se stati samo na onome što vidimo na površini. Dr. Béné istaknuo je neke povijesne osobe koje su vjerojatno bile autistične. »Tesla, Newton, Edison, Einstein, Marie Curie – svi su imali kliničke kriterije za autizam«, tvrdi. Njihova sposobnost prepoznavanja obrasca i dubokoga fokusa dovela je do revolucionarnih otkrića. Unatoč svojim talentima, autistične osobe često se suočavaju s nerazumijevanjem društva. Društvo je izrazito neurotipično, što može biti iscrpljujuće za autistične osobe. Mobing u školi je gotovo stalni kriterij za autizam«, upozorio je među ostalim dr. Béné u tekstu Lade Novak Starčević u Jutarnjem listu.
Sa zahuktavanjem turističke sezone dolazak stranih radnika sve je češća tema. Dijana Jurasić u Večernjem je listu napisala da je vrijeme da poslodavci pokažu veću odgovornost prema hrvatskomu društvu i da ne uvoze svake godine nove radnike, nego provode bolju selekciju u zemljama iz kojih ih uvoze i vode računa o njihovim kompetencijama, a time i sposobnosti da se lakše integriraju. Navodi da se može očekivati da će trećina stranih radnika ostati u Hrvatskoj i stoga ne može biti privatna stvar poslodavca s kakvim kvalifikacijama i kompetencijama uvoze radnike i znaju li osnove hrvatskoga jezika, što je bitno za njihovu integraciju i kvalitetu rada.
Navodi i podatke: lani je od ukupno 206,5 tisuća radnih dozvola izdano njih nešto više od 132 tisuće (64 %) za novo zapošljavanje stranaca, a do kraja ožujka 2025. od 53,6 tisuća dozvola za novo zapošljavanje izdano ih je 34 tisuće (63 %). Ako se poslodavci žale da su im skupi troškovi uvoza radnika, onda im je u interesu da provedu bolju selekciju radnika i za njih ishode dozvole boravka do tri godine, što im omogućuje zakon o strancima. U interesu je to i državi jer za sve strane radnike koji se zapošljavaju prvi put, kao i za domaće, poslodavci su oslobođeni plaćanja zdravstvenih doprinosa godinu dana te na pet godina za mlade do trideset godina koje su uvezli do kraja 2024., što znači da troškove njihovih liječenja snose porezni obveznici. A i sa sigurnosne strane državi nije u interesu stalna izmjena radnika jer je odgovorna za sigurnost i stranih radnika i domaćega stanovništva. I s povećanim minimalcem od 970 eura bruto država izlazi u susret poslodavcima, navodi novinarka Jurasić.
Podatci pak Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iz ožujka govore da je u zanimanjima za koje se provodi test tržišta rada najveća prosječna bruto plaća za kuhare 1195 eura, a za dostavljače 986 eura. Dakle i državi i građanima u interesu je da se uvoze kvalificirani radnici koji većinski nisu na minimalcu, a imaju potencijal naučiti hrvatski jezik i uklopiti se u društvo. Olako razbacivanje brojkama da će Hrvatskoj 2030. trebati 400, 500 tisuća stranih radnika, a bez najave što čine da zadrže domaće i vrate dio iseljenih uz bolje uvjete rada, društveno je neodgovorno. Hrvatska je mala zemlja sa 3,8 milijuna ljudi i u tako kratku roku ni jedna država nije sposobna integrirati udio doseljenih koji prelazi deset posto populacije. Ni velika Njemačka, koja je lani imala 83,6 milijuna ljudi, kada se izuzmu doseljenici iz EU-a, nema deset posto stranaca koji dolaze izvan Europe.
