PEDESET TISUĆA RAZLOGA ZA BRIGU Nakon »socijalne distance« raste broj »distanciranih« od plaće

Snimio: B. Čović

Mnogi se pitaju kako suzbiti i kako onemogućiti koronavirus, a o toj temi pisao je i Saša Jadrijević Tomas u Slobodnoj Dalmaciji. Naveo je tumačenje infektologa prof. dr. Ive Ivića da virus nije oslabio iako velik broj osoba s tom infekcijom ima blage simptome ili je bez njih. No tomu je mišljenju suprotstavio izjavu Nele Sršen koja je na temelju primjera iz bolnice u Padovi rekla da je pozitivno to što i zaraženi kojima je potrebna hospitalizacija ne završavaju na respiratorima i nemaju toliko kritičnu kliničku sliku. Pojasnila je da to možda znači da je virus izgubio virulentnost i na neki način – oslabio.

Faustovski arhetip

Jadrijević Tomas nastavio je tragati za odgovorima, no prilično neuspješno. Citirao je i znanstvenika koji je želio ostati neimenovan kako se ne bi nikomu zamjerio: »Ne želim napadati kolege jer je ovo specifična situacija, ali sigurno i među nama ima onih koji se istrčavaju u medije i prije nego je napravljena prava, znanstvena evaluacija. I onda se događa ovaj kaos s poluinformacijama.« Pitanje je postavio i politologinji Aleksandri Šućur podrijetlom s Brača, koja već niz godina živi u Lombardiji. Tijekom pandemije bavila se analizom podataka zdravstvenih vlasti te je pratila izvješća medija.

Istraživanje je pokazalo i da nedostatak ili izostanak financijskih sredstava povećava rizik od negativnih kardiovaskularnih ishoda.

Za Slobodnu Dalmaciju je izjavila: »I u Italiji se snebivamo nad žestinom tih prepirki: od uglednih i ozbiljnih ljudi se baš i ne očekuje da diskusije završe uvredama, omalovažavanjima, pa čak i sudskim tužbama za difamacije i klevete. Više faktora utječe na uzburkanost duhova, javnost od znanosti traži jasne i konačne odgovore kako bi se definirala jasna politika i rokovi, ali te jasnoće i nedvojbenosti još uvijek nema, što stvara tenzije i anksioznost i kod znanstvenika, koji, kao i svi drugi ljudi, vole ispuniti očekivanja. Nažalost, pred ovakvim izazovom puno znanstvenika pada i u iskušenje da utječu na političke odluke, teško je oduprijeti se osjećaju moći i slatke slavodobitnosti koja se osjeti kad se nametne vlastita ideja o rješenju nekog problema – taj nam je tipično faustovski arhetip učenjaka poznat i iz najbolje svjetske književnosti.«

Distanca nije dobra za srce?

Goranka Jureško u Jutarnjem listu piše o traganjima za idealnom distancom među ljudima kako bi se smanjili razmjeri zaraze koronavirusom. »Stručnjaci s MIT-ija otkrili su da se virusne kapljice kod kašlja ili kihanja mogu u vlažnoj atmosferi kretati brzinom od 10 metara u sekundi. Oblak može zahvatiti udaljenost od sedam do osam metara pa je to razlog zašto neki stručnjaci smatraju da je distanca od metra ili dva, kad je riječ o prijenosu bolesti, premala. Neka istraživanja govore da čak i kad je vjetar slabiji od dvije milje na sat kapljice s koronavirusom mogu prijeći pet metara u sekundi. Sve su to razlozi zbog kojih se i dalje inzistira na socijalnoj distanci kao mjeri zaštite od koronavirusa.«

No posljednjih dana mediji su pisali o rezultatima njemačke studije predstavljene na nedavno održanom virtualnom kongresu Europske akademije za neurologiju (EAN) prema kojima društvena izolacija za 40 posto povećava rizik od srčanoga i moždanoga udara, a za 50 posto rizik od smrti od bilo kojega uzroka. Rezultati su od iznimne važnosti u svjetlu aktualne socijalne izolacije stanovništva zbog pandemije koronavirusa. Istraživanje je pokazalo i da nedostatak ili izostanak financijskih sredstava povećava rizik od negativnih kardiovaskularnih ishoda. Autori studije izjavili su da su čvrsti društveni odnosi od velike važnosti za zdravlje srca te se mogu usporediti s uobičajenim zaštitnim faktorima, poput normalnoga krvnoga tlaka, prihvatljive razine kolesterola i normalne tjelesne težine. »Još uvijek nam je nepoznat mehanizam kojim usamljenost potiče rizik za infarkt, moždani udar i smrt, no očigledno je da su intenzivni društveni odnosi jednako važni za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja kao i održavanje tlaka, kolesterola i tjelesne težine u poželjnim granicama«, riječi su autora studije.

Raste zabrinutost hrvatskih građana
»Čak 75 posto zaposlenih Hrvata strahuje da će zbog korona-krize dobiti manju plaću, a njih 60 posto strepi da će ostati bez posla, osobito ispitanici s najnižim primanjima po glavi kućanstva«, piše u Jutarnjem listu Filip Pavić pozivajući se na prvo veliko istraživanje o društvenim i ekonomskim promjenama u Hrvatskoj nakon izbijanja koronavirusa, koje je provela agencija Media Val u suradnji s Ipsosom. »Provedeno sredinom svibnja nad Hrvatima između 18 i 60 godina, istraživanje je od ispitanika tražilo odgovore na pitanja: čega se najviše boje, kako je epidemija promijenila njihovo ponašanje, odlaze li u restorane i kafiće, planiraju li putovanja, što očekuju od poslodavca i tko je, prema njima, odgovoran za pomoć najugroženijima. Osim smanjenja plaće i otkaza, više od polovice građana brine pad životnog standarda, a ispitanici s najnižim primanjima pokazuju zabrinutost da će njihovi prihodi i posao još dulje vrijeme ovisiti o pomoći države. ‘Ljude je i dalje strah, samo sad više besparice nego virusa. No, bilo da se otkazi i smanjenje plaća ne mogu izbjeći ili da sve ostaje po starom, komunikacija zaposlenika i poslodavca tu je ključna. Na kraju dana, nisu zaposlenici nerazumni, svjesni su da ih očekuju teški dani i spremni su dio tereta preuzeti na sebe, ali isto to očekuju od poslodavaca, odnosno menadžmenta i vlasnika’, objašnjava Mario Aunedi Medek, direktor i partner Media Val grupe.«
Odgovornost i na poduzetnicima

U tekstu se navodi i podatak da većina ispitanika, njih čak 84 posto, misli da im poslodavac mora omogućiti rad od kuće, a njih 80 posto smatra da to ne treba utjecati na njihova radnička prava – na plaću ili korištenje godišnjega odmora. »Što se odgovornosti u korona-krizi tiče, gotovo svi ispitanici (93 posto) misle da je odgovornost za pomoć najugroženijima u epidemiji na Vladi, ali njih 59 posto drži da je odgovornost i na poduzetnicima«, piše Pavić te citira Medeka: »Građani sada očekuju (njih 76 %) da tvrtke ubuduće razmišljaju šire od vlastitog profita i da više paze na dobrobit zajednice. Nažalost, neki se neće znati izvući iz slijepe ulice, a drugi će zahvaljujući znanju i razumijevanju novonastalog okruženja pronaći svoj put.«

Cijena gubitaka zbog koronavirusa

Prvoga radnoga dana u lipnju poslodavci su prijavili na mirovinsko osiguranje 1388 novozaposlenih radnika, piše Ljubica Gatarić u Večernjaku. Ukupan broj osiguranika na početku lipnja bio je milijun i 520 tisuća osoba, što je oko 6000 zaposlenih više nego krajem travnja, dok je karantena bila u punom jeku. »Lani u ovo vrijeme Hrvatska je imala 51 000 zaposlenih više, odnosno milijun i 578 tisuća osiguranika! Stoga je tih 50-ak tisuća radnih mjesta cijena gubitaka zbog koronavirusa, ponajprije u turizmu, trgovini, prijevozu te ostalim uslužnim sektorima. Lani u isto vrijeme hoteli i restorani zapošljavali su tridesetak tisuća radnika više nego danas, trgovina oko osam tisuća više, prijevoz oko dvije tisuće, poljoprivreda je zadržala lanjsku zaposlenost, a građevinski je sektor u plusu oko četiri tisuće radnika. Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima potaknuo je potres jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli u obnovu.«

Ljubica Gatarić donosi i stajalište zagrebačkoga Ekonomskoga instituta u kojem tvrde da je u Hrvatskoj razina potražnje za radom još daleko ispod one prije pandemije. »Primjerice, u odnosu na svibanj 2019., u svibnju 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što je najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja – potražnja za radom prodavača, konobara i kuhara pala je 72, 85 i 74 posto u odnosu na svibanj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima su zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog potresa. U odnosu na svibanj 2019. traži se 57 posto više zidara te 46 posto više medicinskih sestara, a potražnja za liječnicima i stomatolozima raste 21 posto. Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve hrvatske regije bilježe znatan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran, koji u svibnju 2020. u odnosu na isti mjesec lani padaju 70 i 68 posto.«

IZVORGlas Koncila br. 24/2020.
Prethodni članakKAKO ŽIVI DRAŽ 22 GODINE NAKON MIRNE REINTEGRACIJE Nakon mise i dalje odjekuje pjesma baranjska
Sljedeći članakPRIJEDLOG NA ŠTETU MNOGIH Nacionalna naknada je domovinska mirovina