CRISPR-Cas složeni je molekulski sustav koji posjeduje i koristi se bakterijama za obranu od virusa. Pomoću određenih modifikacija znanstvenici su taj sustav pretvorili u vrlo efikasan i precizan alat za editiranje gena u biljnim i životinjskim organizmima, ali i u čovjeka. U nadolazećim godinama javnost će pratiti sve intenzivnije rasprave u znanstvenim i političkim krugovima o sigurnosti i opasnostima CRISPR-Cas tehnologije. Medijsku buku oko genetički modificiranih organizama (GMO) uskoro će zamijeniti sukobi oko novoga genetičkoga inženjeringa, čiji dosezi i moguće posljedice uvelike nadmašuju, danas već zastarjelu, tehniku rekombinantne DNK.
CRISPR-Cas metoda je za neke znanstvenike i predstavnike biotehnološke industrije prava panaceja u području zdravstva i zaštite okoliša, no sve je veći broj ljudi koji u toj metodi otkriva Pandorinu kutiju. Uz ostalo, primjena CRISPR-Cas tehnike omogućuje da se inducirana promjena gena zadrži stabilnom kroz generacije. Takozvani »gene drive« ili genski pogon način je da se neko svojstvo ireverzibilno nametne čitavoj populaciji nekoga organizma ili vrste (uključujući čovjeka). Sve do pojave CRISPR-Cas metode to nije bilo moguće. Kevin Esvelt, profesor na harvardskom sveučilištu i dobar poznavatelj genetičkoga inženjeringa, jednostavno kaže: »Nikada se do sada nismo susreli s takvim problemima.«
Zabrinuti zbog (pre)brza razvoja događaja, predstavnici Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država odlučili su pokrenuti suradnju sa znanstvenicima kako bi se spriječile neželjene posljedice zlouporabe CRISPR tehnologije. Prošle je godine otvoren natječaj za prijave u sklopu programa »Sigurni geni«, koji se vodi u agenciji DARPA, znanstvenoj agenciji Ministarstva obrane. U program je uloženo 65 milijuna američkih dolara s namjerom da se otkriju i razvijaju tehnike kojima je moguće spriječiti prodiranje genetičkih konstrukata u okoliš, inhibirati ekspresiju (zlo)namjerno izmijenjenih gena te detektirati i kontrolirati rizične genske manipulacije.
Ove su godine objavljene prve znanstvene publikacije proizišle iz suradnje znanstvenika s agencijom DARPA. Jennifer Doudna i Joseph Bondy-Denomy, dobri poznavatelji CRISPR-Cas metode, objavili su u časopisu »Science« dvije odvojene studije u kojima pokazuju da u prirodi postoje inhibitori CRISPR-Cas molekulskoga sustava (Science, 6. 9. 2108.). To je dobra i očekivana vijest za predstavnike Pentagona jer postojanje inhibitora znači da je moguće blokirati ili ograničiti učinke editiranja gena.
Dakle, samo nekoliko godina nakon otkrića molekulskih sustava CRISPR-Cas, kojima se jednostavno mogu mijenjati geni različitih organizama, sada je započela potraga za anti-CRISPR proteinima koji mogu inhibirati te sustave. Početno je oduševljenje novim alatom za promjenu gena preraslo u zabrinutost zbog uporabe iste biotehnologije u kriminalne ili vojne svrhe (biološko oružje, bioterorizam, biohakiranja i slično). Budući da je CRISPR tehnologija dostupna svima, povećava se mogućnost zlouporabe. U bilo kojem laboratoriju na svijetu mogu se nabaviti jeftini kitovi i kemikalije za eksperimentiranje CRISPR-om i genima.
Joseph Bondy-Denomy, profesor sa sveučilišta u San Franciscu i autor najnovije studije, tvrdi da je sigurna uporaba CRISPR tehnologije u interesu nacionalne sigurnosti te upozorava: »Militarizacija editiranja gena možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali uskoro će biti vrlo jasno da politika sigurnih gena ima smisla.«
