VIŠE MANJIH OBROKA TIJEKOM DANA: Prehrana kod upalnih bolesti crijeva

Foto: Shutterstock
Marija Žutić, prvostupnica sestrinstva, KBC – Zagreb

Upalne bolesti crijeva uključuju grupu sličnih bolesti karakteriziranih upalnim procesima u probavnom traktu, a najčešće su to ulcerozni kolitis i Crohnova bolest te poremećaji nepoznatih uzroka kojima je posljedica upala debeloga ili tankoga crijeva. Najčešći simptomi bolesti su proljev, bolovi i grčevi u trbuhu, krv u stolici, smanjen apetit te gubitak na težini zbog otežana upijanja hranjivih tvari iz hrane. Zbog toga je u bolesnika s upalnom bolesti crijeva pravilna prehrana sastavni dio liječenja i sprječavanja komplikacija bolesti.

U akutnoj fazi bolesti ne treba jesti namirnice koje mogu povećati učestalost stolica, posebno svježe voće i povrće, suhe šljive te orašaste plodove, sjemenke, kokice, grahorice i koštunjičavo voće. Jaki čajevi i kava potiču peristaltiku crijeva i mogu pogoršati proljev pa stoga ih treba izbjegavati, kao i konzumaciju alkohola. U osoba koje ne podnose mliječni šećer (laktozu) javlja se proljev, nadimanje ili grčevi unutar 30 do 90 minuta od konzumacije hrane. Zbog toga osobe preosjetljive na laktozu trebaju izbjegavati mliječne namirnice koje sadrže laktozu. Te namirnice mogu se zamijeniti sojinim mlijekom ili tofuom. Preporučuju se i fermentirani mliječni napitci, osobito oni koji sadrže probiotičke bakterije jer oni obično ne sadrže laktozu. U fazi akutne bolesti treba unositi više manjih obroka tijekom dana. Nakon poboljšanja stanja, polako se može uvoditi raznovrsnija hrana. Prehrambena vlakna treba uvoditi postupno i paziti da se ne pojave ili pogoršaju simptomi.

Obično se dobro podnosi obareno, protisnuto povrće, kuhano voće te kuhane žitarice, riža i tjestenina. Potpuni prestanak uzimanja hrane na usta, enteralna prehrana (unos hrane i/ili komercijalnih nutritivnih otopina i pripravaka sondom u želudac ili početne dijelove tankoga crijeva) ili strogo poštedna dijetalna prehrana primjenjuje se samo u teškim napadima bolesti. No kod blažega oblika bolesti ili u mirnim fazama bolesti savjetuje se prehrana koja je bogata svim hranjivim sastojcima. Pri tome treba pratiti reakciju na hranu. Ako se nakon uzimanja određene hrane pojave grčevi, napuhanost i učestalije stolice, te namirnice treba izbjegavati.