U početku, kada je na mjestu drvene vojne kapele sv. Ivana Kapistrana, kasnije sv. Petra, izgrađena nova zidana crkva sv. Petra 1831. godine, imala je inventar tih kapela. Ondje je bio postavljen glavni oltar sv. Petra, bočni oltari Pohoda Blažene Djevice Marije i sv. Krunice, sv. Ivana Nepomuka i sv. Križa. Ubrzo se od 1847. do 1856. pristupilo obnovi, kod koje su postavljene četiri nove oltarne slike slovačkoga majstora Johanna Beyera. Slike su stavljene na oltar sv. Florijana (patrona Tvrđe Ivanića), glavni oltar sv. Petra i bočne Pohođenja Marijina i sv. Ivana Nepomuka. Danas se dvije slike nalaze u Dijecezanskom muzeju u Zagrebu, a slici sv. Petra i Pohoda Marijina koje su otuđene 1961. zameo se trag.
Kod druge obnove 1885. za glavni su oltar nabavljeni tirolski kipovi sv. Petra i Pavla, koji su 1909. postavljeni u vanjske niše pročelja. Kod nove obnove, koja je izvršena zaslugama zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Posilovića i župnika Petra Cimermanovića, slovenski majstor Peter Rutar sa suradnicima je ikonografski oslikao unutrašnjost crkve s motivima iz života sv. Petra, Staroga i Novoga zavjeta te simboličnim sakralnim temama. Na zidovima su naslikane niše s kipovima svetaca, a na stropovima medaljoni. U crkvu su postavljeni obnovljeni oltari, krstionica, ispovjedaonice, postaje križnoga puta, korske klupe, propovjedaonica i Božji grob. Orgulje iz 1805. zamijenjene su 1909. onima češkoga majstora Antonina Molzera te su i danas u funkciji. Vrijednost je glavnoga drvenoga oltara u njegovoj izvedbi. Sastoji se od dvaju katova. U donjem je dijelu svetohranište te male niše s kipićima svetaca i reljefima s prikazom iz Isusova života. U središtu je kip sv. Petra, a u dvostrukim bočnim nišama kipovi svetaca. Atika završava Bogom Ocem i reljefima anđela. U crkvi su kupolasti svodovi i pjevalište na stupovima. Na ogradi kora je spomenploča Josipu Posiloviću. U vertikalnim prozorima nalaze se vitraji. Crkva se obnavlja iz Fonda solidarnosti EU-a.
