U Hrvatskoj su nedavno bili kardinal i meštar povezani s Malteškim redom. Zbunila me ta povezanost između državnoga suvereniteta i vjerskoga reda jer znam da su oni jedan od dvaju viteških redova koja Sveta Stolica priznaje. Ima li Malteški red ikakve veze s Crkvom, kakva je njihova povezanost s državama i diplomacijom, a kakva s mjesnim Crkvama?
Marko M.
Sve podatke o Malteškom redu možete pronaći na njihovoj višejezičnoj internetskoj stranici <https://www.orderofmalta.int/>, a o njima je naš tjednik pisao više puta i vrlo iscrpno i iz naših tekstova vidljivi su odgovori na Vaša pitanja.
Primjerice 2018. godine tadašnji veleposlanik Suverenoga malteškoga reda u Hrvatskoj Michael Dzeba u razgovoru je s našim novinarom istaknuo da je Malteški red najstarija humanitarna organizacija na svijetu i poslije Katoličke Crkve najstarija institucija zapadnoga svijeta, a iz njegova je odgovora jasno i ono što pitate. Naime kada je govorio o njihovu poslanju, istaknuo je da je »red danas jedna vrsta katoličke ‘humanitarne hitne službe’ koja je izrasla iz kršćanske zapovijedi: Ljubi bližnjega svoga«. »Malteški red nastao je iz grupe trgovaca koji su iz talijanskoga grada Amalfija prije više od 950 godina hodočastili u Svetu Zemlju i ondje bili suočeni s velikim siromaštvom i teškim bolestima. U Jeruzalemu su potom osnovali bolnicu koju su izgradili uz crkvu sv. Ivana i tako dobili izvorno ime ivanovci. Od samoga je početka Malteški red pružao pomoć svima kojima je bila potrebna, bez obzira na boju kože, naciju, vjeru ili financijske mogućnosti. To je među ostalim jedan od razloga zašto do današnjega dana Malteški red ima velik ugled i u islamskom svijetu… Malteški red danas ima otprilike 14 tisuća članova širom svijeta. Najveći dio čine laici koji ulaskom u red posvećuju znatan dio svojega života ispunjenju našega gesla: Zaštita vjere i pomaganje siromašnima«, istaknuo je veleposlanik Dzeba i dodao da je tijekom stoljeća većina članova Malteškoga reda dolazila iz viteških i plemićkih katoličkih obitelji, a danas vitezovi pripadaju »svim društvenim slojevima« pa povlašteni stalež nije »izborni kriterij za ulazak u red i članstvo je načelno otvoreno svim katolicima koji su privrženi poslanju Malteškoga reda«.
Kako smo spomenuli, na svojoj višejezičnoj službenoj internetskoj stranici ističu da prema njihovu ustavu postoje »tri klase« ili tri kategorije članova koji su podijeljeni »u tri razreda«, a sve svjedoči o tome da su posebno povezani s Katoličkom Crkvom. Članovi Reda moraju imati uzorno ponašanje i slijediti nauk i propise Katoličke Crkve te se posvetiti aktivnostima pomaganja koje pruža Red. »Prvomu razredu pripadaju vitezovi pravde ili zavjetovani vitezovi i zavjetovani samostanski kapelani koji moraju položiti zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, s ciljem stremljenja evanđeoskomu savršenstvu. Oni su redovnici u svakom pogledu, prema propisima Zakonika kanonskoga prava. Nisu dužni živjeti zajedno. Članovi drugoga razreda, na temelju obećanja, dužni su živjeti prema kršćanskim načelima i prema onima koja se odnose na duh Reda. Podijeljeni su u tri kategorije: vitezovi i dame časti i odanosti u poslušnosti, vitezovi i dame milosti i odanosti u poslušnosti te vitezovi i dame naučiteljske milosti u poslušnosti. Treći stalež čine laici koji ne polažu redovničke zavjete i obećanja, nego žive po načelima Crkve i Reda. Podijeljeni su u šest kategorija: vitezovi i dame časti i odanosti, samostanski kapelani ‘ad honorem’, vitezovi i dame milosti i odanosti, kapelani Učiteljstva, vitezovi i dame magistralne milosti, darovani i darovane u milosti.«
Naposljetku, vezano uz Vaše zadnje pitanje, na službenoj stranici Suverenoga malteškoga reda u rubrici »Diplomatske aktivnosti – Humanitarna diplomacija« ističe se da njihovi diplomatski odnosi pridonose olakšavanju njihovih medicinskih i humanitarnih aktivnosti, a u spomenutom tekstu našega tjednika ističe se da je »Malteški red do danas priznat kao suvereni entitet u međunarodnom pravu i održava diplomatske odnose na razini veleposlanika s više od stotinu zemalja, među kojima su osim Hrvatske još i Austrija, Italija, Rusija, Njemačka… Usto održava i odnose s mnogim multilateralnim organizacijama poput Ujedinjenih naroda. Malteški red danas u Rimu posjeduje dva izvanteritorijska kompleksa: magistralnu palaču u ulici Via Condotti, gdje se nalazi sjedište reda, kao i Villu di Malta na Aventinu. Nakon gubitka teritorija takozvane papinske države 1870. godine, prilikom ujedinjenja Italije, suvereni međunarodnopravni status Svete Stolice oblikovao se upravo po uzoru na Malteški red s Vatikanom unutar Rima kao sjedištem.«
