U godini u kojoj Crkva slavi 150. obljetnicu rođenja crkvene naučiteljice bosonoge karmelićanke sv. Terezije od Djeteta Isusa i Svetoga Lica Glas Koncila posebno je otisnuo devetnicu »24 Slava Ocu« u čast Male Terezije.
Sa španjolskoga jezika na hrvatski ju je prevela Zaklada sv. Maravillas od Isusa sa sjedištem u Splitu, s kojom Glas Koncila intenzivno surađuje na promicanju djela iz karmelske duhovnosti na hrvatskom govornom području. Riječ je o molitvi koja je dosad osvojila srca tisuća hrvatskih vjernika.
Iako je riječ o devetnici koja se više desetljeća moli diljem svijeta na španjolskom, talijanskom, portugalskom, engleskom i njemačkom govornom području, malo tko je od molitelja u svijetu upoznat tko je zapravo autor te molitve. Na većini izdanja tek stoji da je nastala nakon molitvenoga iskustva utjecanja Maloj Tereziji isusovačkoga svećenika »Putigama«. Tako, uostalom, stoji i na devetnici koju smo otisnuli. Postoji, što je također zbunjujuće, u drugim jezicima i više inačica prezimena toga isusovca. Međutim, istraživanje nas je dovelo do vrlo dragocjenih spoznaja.
Autor devetnice doista je isusovački svećenik, pravoga imena Anton Puntigam. On je rođen na području današnje Austrije 1859., a preminuo je u Beču 1926. godine. No manje je poznato da je više od četvrt stoljeća kao isusovac djelovao među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, najviše u Travniku i Sarajevu, te da je, osim što je prijateljevao s nadbiskupom Josipom Stadlerom i pomagao mu u podizanju nadbiskupije, utro put do beatifikacije p. Petra Barbarića. Bio i veliki promicatelj katoličkoga identiteta među hrvatskim vjernicima i njegove »duhovne fizionomije«. Štoviše, njegova je uloga bila ključna da se 1900. tadašnja hrvatska mladež posveti Presvetomu Srcu Isusovu, a 1904. i Bezgrješnoj. Također je manje poznato da je on uvelike utjecao da glasoviti hrvatski skladatelj i mučenik, njegov subrat o. Petar Perica, sklada pjesme »Rajska Djevo, Kraljice Hrvata« i »Do nebesa«, o čemu je nedavno na promociji njegove autobiografije »Kako me je Bog vodio« govorio isusovac o. Ivan Šestak.
Taj redovnik koji je njegovao veliku pobožnost prema sv. Maloj Tereziji još je po nečemu poznat. Nakon atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda i princezu Sofiju u Sarajevu 1914. upravo im je on udijelio »posljednju pomast«, o čemu također postoje povijesni zapisi. Brojne su njegove zasluge na drugim vjerskim i kulturnim područjima koje i među znanstvenim krugovima postaju sve više vrjednovane.
Dodatan povod da Glas Koncila pozove na molitvu te devetnice i na širenje štovanja sv. Male Terezije jest to što o ovogodišnjem spomendanu sv. Male Terezije Glas Koncila navršava svoj 60. rođendan. Naime, upravo početkom listopada 1963. nakon što su se prvi urednici Glasa Koncila utekli zagovoru sv. Male Terezije čudesno je došlo dopuštenje komunističkih vlasti da naše novine iz tiskare krenu na svoje dugogodišnje hodočašće.
