DREVNI PUT ZA SUVREMENE BOGOTRAŽITELJE Hrvatskim dionicama »milijunske« staze sv. Jakova godišnje prođe 5000 tisuća ljudi

KORČULA • Dok diljem Hrvatske vjernici hodočaste križnim putovima svojih biskupija, Korčula je još jednom postala poprištem posebnoga hodočašća tijekom kojega je krajolike otoka te dubinu duha u znaku sv. Jakova otkrivalo više od 200 sudionika iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Slovenije, BiH i Crne Gore.

»Camino Korčula« započeo je u petak 15. ožujka misom koju je u Veloj Luci predvodio župnik Hrvoje Katušić, a do zaključka u crkvi dominikanskoga samostana sv. Nikole, gdje je fr. Karlo Alan Kevo u nedjelju 17. ožujka uz blagoslov sv. Jakov sudionicima podijelio hodočasničke potvrde »compostele«, hodočasnici su diljem otoka u molitvi slijedili »Camino molitvene strelice«. Projekt »Camino Croatia«, čiju korčulansku dionicu Bratovština sv. Jakova provodi u suradnji s Turističkom zajednicom Korčula i turističkim zajednicama otoka Korčule, nedavno je u razgovoru za američku Catholic News Agency (CNA) predstavio tajnik Bratovštine Vedran Pražen.

Camino privlači sve

Sve do 2015., kada je počela djelovati ta službena hrvatska predstavnica u središnjoj i najstarijoj Camino-instituciji, Nadbratovštini sv. Jakova u Španjolskoj, Hrvatska je na karti europskih staza sv. Jakova bila gotovo nevidljiva. Osam godina kasnije »Camino Croatia« prehodalo je više od 5000 ljudi s četiriju kontinenata. »Nismo htjeli dobiti samo još jednu stazu kojom bi prolazilo nekoliko stotina ljudi; željeli smo promicati iskustvo Camina među mnogo većom publikom.« Ta izjava objašnjava zašto se 42 volontera Bratovštine odlučilo osloniti na drevnu povijest hrvatskih hodočašća u Santiago de Compostelu. »Zapisi sežu do 1303., a pronašli smo i dokaze godišnjih sastanaka Bratovštine sv. Jakova iz 14. i 15. stoljeća«, rekao je Pražen za CNA.

Prvi je korak bio kartirati sve crkve posvećene sv. Jakovu i ucrtati oko više od 2000 kilometara hodočasničkih dionica, a potom je započela i obnova staza, postavljanje putokaza i uspostava hodočasničke infrastrukture. Plodovi hrvatske skrbi za najstariju europsku kulturnu rutu čijim stazama godišnje prođe oko milijun hodočasnika nisu izostali. »Camino privlači sve – ateiste, agnostike, muslimane, budiste, ljude svih vjera i ljude bez vjere. Duboko iskustvo koje pruža Camino zasniva se na nečem svojstvenu svim ljudskim bićima, što izražavaju riječi sv. Augustina: ‘Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, Gospodine’«, zaključio je Pražen. (cc/cna)