FRANJO MATEŠIN, UMJETNIK SAKRALNE TEMATIKE KOJI JE ZAVIRIO U ŠESTO TISUĆLJEĆE ČOVJEČANSTVA »Kada slikam u prirodi, najbliži sam svojemu Stvoritelju«

Snimila: S. Brambilla | Franjo Matešin
Umjetnik sakralne tematike Franjo Matešin o književnom i likovnom stvaralaštvu

Trinaest je godina pisao znanstveno-fantastičnu trilogiju u devet knjiga pod naslovom »Izgubljeni snovi«, iza sebe ima 150 skupnih izložaba i 72 javna projekta, 76 samostalnih izložaba u zemlji i svijetu, a u svojem rodnom selu Bojani kod Čazme vodi galeriju – sve je to skupio u 53 godine života akademski slikar Franjo Matešin, kojega posebno zanima sakralna tematika te u svojem opusu ima i portret sv. Ivana Pavla II., a za Glas Koncila u Godini čitanja u prigodi nedavno izdane posljednje knjige »5023. Izgubljeni snovi« govori o svestranom umjetničkom radu, procesu nastajanja i pisanja trilogije, održavanju kulturnoga života u galeriji »Matešin«.

Proživljena prošlost

Taj jedinstveni projekt u hrvatskoj književnosti epska je priča koja prati živote zanimljivih likova, njihove ljubavne jade, poslovne probleme i burne političke događaje u dalekoj viziji budućnosti Republike Eukon, koju ljudsko društvo u evoluciji i izmjeni društvenih poredaka može doživjeti. Trilogija sadrži vječnu temu borbe malih pojedinaca protiv tiranije koja se zbiva kroz epohe povijesti te govori o vječnoj borbi dobra i zla, Božjih i Sotoninih slugu, s refleksijama i poveznicama na hrvatsku zbilju.

O 1130 ispisanih stranica »Izgubljenih snova« Franjo Matešin – koji je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, Matice hrvatske i DVD-a Bojana – kaže: »Na blagdan Gospe Lurdske 2005. godine vidio sam daleku zemlju, zanimljive ljude, livade, planine i nepoznate šume, vozila, letjelice, sve se počelo vrtjeti i slagati, pokrenuli su se događaji i tako sam započeo stvarati svijet ‘Izgubljenih snova’. Uvijek mi se činilo kao da stojim pokraj likova o kojima pišem, ništa ne diram, slušam ih sa strane i zapisujem. Ove godine, 16 godina i jedan dan nakon toga blagdana Gospe Lurdske, završio sam zadnju rečenicu priče. Knjiga je opremljena ilustracijama i kartama te svi koji otvore priložene DVD-ove pronaći će mnoštvo nacrtanih scena u kojima se vide likovi, krajolici, tehnika, arhitektura i svaki dio te daleke zemlje. Radnja priče događa se dalekih i davnih godina, od 5007. do 5023. Možda se zato i zove ‘Izgubljeni snovi’ jer je u knjigama opisana proživljena prošlost i moguća budućnost pojedinaca i naroda.«

Pjesme humorističnoga stila

U Matešinovim knjigama budućnost ne izgleda bezazleno, godine zatomljivanja duhovnoga razvoja dovele su do kataklizmičkih događanja u civilizaciji koja počiva na bogatstvu, požudi, svjetovnim i materijalnim vrijednostima. »Iako se većina radnje vrti oko glavnih likova i njihovih osobnih problema, glavna tema knjiga jesu javni – državni problemi; diktatura vlasti, nadzor stanovništva, genetički modificirano sjemenje, kloniranja, neoliberalni stilovi velikih gradova, materijalizam koji ovladava društvom, rat kao oblik raspodjele među narodima, upotreba tehnologije, a iza svega stoje vječna pitanja o smislu života i vjeri u Boga. U trilogiji kršćanstvo i Katolička Crkva dio su svega i bez njih se ne može. Bog je stalno pokraj nas.

»Umjetnici govore svojim djelima, slikama ili pričama. Neke od mojih slika vjerske tematike nalaze se u brojnim crkvama Lijepe Naše. Teme mojih slika raznolike su kao što je šaren svijet koji nas okružuje«

I ateisti koji budu čitali ‘Izgubljene snove’ naići će na pjesmu ‘Kraljice neba, raduj se’, molitvu ‘Otče naš’ i ‘Anđele čuvaru’, a pronaći će i poglavlja u kojima se raspravlja o svetcima, anđelima, raju i drugim vjerskim sadržajima«, rekao je umjetnik i književnik Matešin.

Prema njegovim riječima puno je toga u priči vezano za Hrvatsku, od imena likova (Livadina, Kupinela, Jorgovan), geografskih naziva (Malinal, Putinec, Ravnice), dijelova događaja iz prošlosti koji se na modificiran način spominju (križni put, partizani) pa do bogatoga narodnoga rječnika koji je poslužio za stvaranje novih izraza (pucalo, mjesec jesenik, zmijaz). »U knjizi se nalaze i moje pjesme. Pišem humorističnim stilom s metaforama u smjeru današnjih zbivanja na političkoj i društvenoj sceni, važnost pridajem detaljima, kartografski precizno prikazujem prostor i određujem vremenski okvir radnje«, rekao je multitalentirani umjetnik koji sa suprugom i četvero djece živi na poljoprivrednom gospodarstvu te na OPG-u obrađuje na ekološki način.

»Najveći« diplomski rad

O odnosu prema umjetnosti rekao je: »Umjetnici govore svojim djelima, slikama ili pričama. Neke od mojih slika vjerske tematike nalaze se u brojnim crkvama Lijepe Naše. Na slikama iz ciklusa ‘Povratak u raj’ nacrtao sam skrivene kršćanske istine preko simbola ili asocijacija. U čazmanski vodotoranj veličine 26 x 23 metra ukomponirao sam golubicu kao simbol Duha Svetoga i ribu kao simbol Isusa. Za diplomski rad pripremio sam sliku ‘Preljubnica’ s detaljem žene koju su htjeli kamenovati pred Isusom. Slika veličine 400 x 300 cm bila je najveći diplomski rad u povijesti zagrebačkoga ALU-a. Kada slikam u prirodi, najbliži sam svojemu Stvoritelju. Slikam uljanim bojama na platnu, a ponekad i na zidu. Teme mojih slika su raznolike kao što je šaren svijet koji nas okružuje.« Već su od ranije poznata njegova razmišljanja da nije dovoljno naslikati pojedinoga svetca da bi slika bila »sveta«, nego je nužno da je »iznutra« takvo, a on svojim djelima želi svijet učiniti dobrim i da ljudi primijete Boga i Božje.

Snimila: S. Brambilla

Njegova galerija »Matešin« otvorena je 2002. godine u Bojani, a posljednjih 13 godina izložen je stalni postav. Osim likovnih izložaba u galeriji se održavaju koncerti, predstave, radionice, tečajevi i promocije te se prikazuju filmovi i organiziraju kulturne, zabavne i športske manifestacije. »Posljednju nedjelju u srpnju organiziramo ‘Dječji dan’ posvećen djeci, u prosincu priređujemo ‘Bojani Božić u Bojani’ – događanje s hrvatskim božićnim ugođajem… Galeriju posjeti nekoliko tisuća ljudi iz zemlje i svijeta, a dobro surađujem s Gradom Čazmom«, rekao je umjetnik Matešin, čija je želja snimiti film o književnoj trilogiji »Izgubljeni snovi«.

IZVORGlas Koncila br. 17/2021.
Prethodni članakAKO JE TKO POPUSTLJIV, NE ZNAČI DA JE DOBAR I ja hoću biti ovca tvoja
Sljedeći članakŽUPNIKOVE NEVOLJE ZBOG TRI KRALJA Kako su babu Mandu optužili da je budala