Glas Koncila br. 37/2019.

INTERVJU: ROKO MIŠETIĆ
Razvoja nema bez kvalitetne i stabilne demografske politike
MARIJA BISTRICA
»Stvarnu vrijednost daje samo nošenje križa«
PRILIKA
Monstruozan narkotik središnjih bankara?
KOMENTAR
ZAPAŽANJA
AFRIKA
Papina poruka izrabljivačima naroda
VIROVITICA
Novo zdanje za katoličke škole
ETIOPIJA
Sreća za euro na dan
MLADI MLADIMA
Šport – fenomen univerzalnoga jezika i vrijednosti
ISPOVJEDNA TAJNA
Ljubomorno čuvati diskreciju
FELJTON
REPORTAŽA: RESNIK

Izvještajem i fotografijom na naslovnoj stranici sa svečane proslave 400. obljetnice mučeničke smrti sv. Marka Križevčanina u Križevcima otvara se novi broj Glasa Koncila, 37. u 2019. godini, s nadnevkom od nedjelje 15. rujna.

Središnje misno slavlje u Križevcima predvodio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s domaćinom bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom te drugim biskupima i svećenicima. »Sv. Marko podnio je mučeništvo u Košicama zajedno s jednim Poljakom i jednim Mađarom. Ta bi činjenica mogla biti poticaj i za današnje europsko zajedništvo, za obnavljanje i utvrđivanje eklezijalnih i drugih veza s Crkvama, narodima i državnim zajednicama srednjoeuropske katoličke baštine«, istaknuo je kardinal Bozanić pred više od pet tisuća vjernika na križevačkom Trgu Josipa Jurja Strossmayera.

Na te se riječi nadovezao glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić u komentaru naslovljenom »Aktualan poticaj košičkih mučenika«. Urednik kako Hrvatska pripada srednjoj Europi, što se u »hrvatskoj javnosti i politici smišljeno zanemaruje i premalo vrednuje. »Košički mučenici izrasli su iz dubokoga katoličkog humusa mađarskoga, poljskoga i hrvatskoga naroda, djelovali su zajedno u bratskom slovačkom narodu i poginuli su zajednički braneći istinu, pravdu i slobodu, te su, može se reći, postali simbol duboke povezanosti srednje Europe u prošlosti, ali i aktualan poticaj za novo vrjednovanje i katoličke baštine i srednjoeuropskog povezivanja«, pojasnio je mons. Miklenić. Za sve srednjoeuropske države, izuzev Austrija, takvo je povezivanje važno i s obzirom na zajednički izazov oslobađanja od komunističkog mentaliteta, podsjeća Miklenić, te naglašava kako bi upravo Hrvatska mogla biti inicijator boljih kulturnih, prometnih, energetskih, industrijskih i drugih povezanosti. »Time bi hrvatska državna politika jasno svima očitovala da je zaključila poglavlje o tzv. zapadnobalkanskom državnom povezivanju.

Novi broj Glasa Koncila donosi opsežan izvještaj o 288. zavjetnom hodočašću vjernika Grada Zagreba u marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke, održano u subotu i nedjelju 7. i 8. rujna. Ovogodišnje hodočašće, preuzevši geslo Susreta hrvatske katoličke mladeži iduće godine »Što god vam rekne, učinite«, slavljeno je u znaku mladih, koji su u sklopu Zavjetnog održali i svoje tradicionalno hodočašće. Središnje euharistijsko slavlje, koje je u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca okupilo više od 25 000 vjernika, predvodio je kardinal Bozanić u zajedništvu s pomoćnim zagrebačkim biskupima mons. Mijom Gorskim i mons. Ivanom Šaškom te ostalim svećenicima. Među mnoštvom okupljenih vjernika na misnom slavlju bili su predsjednica Kolinda-Grabar Kitarović te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji su sudjelovali i u tradicionalnoj procesiji bistričkim ulicama. Kardinal Bozanić naglasio je kako Bez Isusa nema ničega vrijedna oduševljenja te kako Marija poziva na otvorenost Božjoj ljubavi. Po završetku misnog slavlja kardinal Bozanić pozdravio je vjernike mišlju o važnosti uloge mladih u Crkvi, pozivajući ih da im budu podrška. »Ima puno dobra kod njih, puno velikodušnosti, puno oduševljenja. Oni prepoznaju da jedino Krist ima riječi pravoga Života. Poduprimo ih na tom putu«, rekao je kardinal.

Posebna je pozornost pridana je posjetu pape Franje Mozambiku, Madagaskaru i Mauricijusu. Tri velike mise u njihovim prijestolnicama – Maputo, Antananarivo i Port Louis – među kojima se posebno istaknula ona s milion sudionika u Madagaskaru, uz nekoliko ključnih poruka: mir i pomirenje, izgradnja pravednijega društva, pozornost na siromašne, borba protiv korupcije, ali i poštovanje stvorenja te otvaranje perspektive mladima, sažetak su Papinog afričkoga pohoda.

U rubrici intervju u ovotjednom broju objavljen je razgovor s demografom s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Rokom Mišetićem. Naglasio je kako nema razvoja bez kvalitetne i stabilne demografske politike te ocijenio pozitivnim pokretanje novog studijskog usmjerenja na Sveučilištu u Zagrebu koje će se baviti demografijom i hrvatskim iseljeništvom. Upozorio je kako se svakom promjenom vlasti uvodi novi pristup demografskoj obnovi, što nije dobro jer se oko toga mora uspostaviti nacionalni konsenzus.

U nastavku izlaganja o čuvanju ispovjedne tajne u Crkvi, koja djeluje u okruženju koje nerijetko proklamira sveopće »pravo na informaciju«, istaknuto je kako je potrebno »bdijeti da nitko nikada ne prekrši sakramentalni pečat te da se ljubomorno čuva dužna diskrecija vezana uz izvršavanje crkvene službe, imajući kao jedini obzor istinu i cjelovito dobro osoba«.

Rubrika Zapažanja u tekstu pod naslovom »Hrvatska – zemlja odlikaša« uz početak nove školske godine bavi se rezultatima učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola, koji unatoč velikom broju izostanka, sudeći prema ocjenama postižu izvrsne rezultate. Poboljšanje općeg uspjeha vidljivo je i iz usporednih podataka, pa tekst donosi statistiku iz različitih sredina i županija Republike Hrvatske. Kao istinske zvijezde u »zemlji odlikaša« tekst predstavlja pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja, koji svakodnevno spašavaju ljudske živote. No drugi to naplaćuju (npr. Talijani – 10 000 eura), dok za HGSS život ne može imati novčanu vrijednost.

Novi broj donosi reportažu iz Resnika kraj Zagreba, gdje postoji djeluje aktivni vjernički mozaik u čast Majke koja je ondje, prema predaji, »stigla« obalom Save. Župa u Resniku, iako najmanja u zagrebačkoj županiji, može se pohvaliti demografskim rastom te dugom poviješću koja datira u sredinu 14. stoljeća.

Na svojih četrdeset stranica novi broj Glas Koncila donosi i prilog »Priliku« i rubriku Mladi mladima. U »Prilici« se nalazi osvrt na film »General« Antuna Vrdoljaka«, analiza mogućnosti izbijanja nove recesije te osvrt na »Priče o samoći«, drugu zbirku priča Mire Gavrana, koja dolazi točno trideset godina nakon njegove prve zbirke »Mali neobični ljudi«. Mladi prikazuju sport ka sredstvo za evangelizaciju te kao fenomen univerzalnog jezika i vrijednosti.