Glas Koncila br. 43/2019.

INTERVJU: DR. IVAN RADIĆ
ZAGREB
Nuncij Giorgio Lingua predstavio se Božjemu narodu
PRILIKA
Volonteri preobražavali Hrvatsku
KOMENTAR
ZAPAŽANJA
ZASJEDANJE HBK-a
Ojačati autentičnost katoličkih škola
MARIJA BISTRICA
Nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa
SLOVAČKA
Novi zakon o financiranju vjerskih zajednica
SINODA ZA AMAZONIJU
TOMISLAV PUŠKARIĆ
KISTANJE
Dva desetljeća Janjevaca
REPORTAŽA IZ RAPCA

»Katolička Crkva nam je najjača snaga i najvidljiviji znak našega vjerničkoga, susjedskoga i međunarodnoga zajedništva.« Ta rečenica iz propovijedi zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, iz koje je preuzet i naslov za naslovni izvještaj novoga broja Glasa Koncila, 43. u tekućoj godini s nadnevkom od nedjelje 27. listopada, najbolje sažima naslovnu temu novoga broja. Riječ je o sedmom slovensko-hrvatskom susretu, koji se je ove godine u subotu 19. listopada održao oko lika bl. Alojzija Stepinca u njegovom rodnom mjestu Krašiću. Poznato je, naime, da je bl. Alojzije za vrijeme Drugog svjetskog rata zbrinuo 534 slovenska svećenika kojima je u domovini tada prijetio nacistički teror. Stoga je to za slovenski episkopat – u slavlju je sudjelovalo sedam slovenskih nadbiskupa i biskupa -, kler i vjernike bilo i zahvalno hodočašće.

Hrvatsko-slovensko hodočašće u Krašiću, prvi javni nastup novog apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgija Lingue te susret predstavnika državnih vlasti i predstavnika Hrvatske biskupske konferencije – tri su događaja na koja se je redovitome komentaru osvrnuo urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Ti su događaji »iznjedrili veoma važna svjedočanstva i poruke«. Upravo o tim svjedočanstvima i porukama u komentaru promišlja mons. Miklenić.

Izvještaj o prvom svečanom misnom slavlju na kojemu se je apostolski nuncij Giorgio Lingua predstavio Božjemu narodu u Hrvatskoj svakako zaslužuje posebnu pozornost među brojnim izvještajima i vijestima o životu Crkve u Hrvatskoj. Tu spadaju i dva teksta – službeno priopćenje i izvještaj sa završne konferencije za medije – koja se odnose na završetak 59. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije.

Dva događaja o kojima izvještava Glas Koncila podsjetila su na životna svjedočanstva i poruke dvojice velikana koji su ne tako davno preminuli, a ostavili su dubok trag koji živi u sadašnjosti. Tako su u Zagrebu predstavljene tri knjige glasovitog emigrantskog intelektualca Luke Brajnovića o 100. obljetnici njegovoga rođenja; a Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu znanstvenim se je kolokvijem prisjetio velikoga koncilskoga teologa i promicatelja Tomislava Janka Šagija Bunića, o 20. obljetnici njegove smrti.

Već pedeset godina djeluje Hrvatska katolička misija u Feldkirchu u Austriji, a Janjevci su u Kistanjama u Zadarskoj nadbiskupiji prisutni već dvadeset godina. I o tim proslavama izvještava novi broj Glasa Koncila.

»Otkrivanjem ‘Božjega modula’, centra u prednjem režnju mozga«, kaže u redovitome intervjuu liječnik, znanstvenik i neurokirurg dr. Ivan Radić, »podražajem magnetnim poljima uočavaju se promjene, zapravo pojavljuje se ‘religiozno’. I tu je znanost na tragu da postoji centar za kontakt s Bogom. No svakako bi bilo dobro da se znanosti poput teologije i filozofije nadovezuju i na neurologiju.« Osim o tome da je Bog na neki način »usađen« u ljudski mozak, sugovornik progovara o nizu pitanja koje se tiču suvremenog hrvatskog društva. Tako se osvrće na pitanje primjerenosti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, općega mentalnoga zdravlja Hrvata te prevladavanja trauma koje je mnogima nanijela teška i ne tako davna prošlost.

Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelja u Istru, u župu sv. Andrije u Rapcu.

»Razbili smo predrasudu da vjera i znanost ne mogu skupa«, znakoviti je zajednički naslov niza priloga koji, u rubrici »Mladi mladima«, tematiziraju odnos vjere i znanosti.

Glas Koncila u novome broju, nadalje, nastavlja izvještavati o radu Biskupske sinode za Amazoniju, koja nameće budućnosti Crkve niz novih, dijelom i spornih tema.

Poseban odjek na Svjetski misijski dan, osim izvještaja s mise koju je u Vatikanu u toj prigodi slavio papa Franjo, jest i susret s Tomislavom Puškarićem, mladim hrvatskim salezijancem koji se upravo priprema krenuti u misije u amazonijski dio Venezuele.

Još je potresnije svjedočanstvo Puškarićeva salezijanskog subrata Indijca Toma Uzhunalila. Naime, u ožujku 2016. godine svijet je potresla vijest da su islamski ekstremisti u Jemenu ubili četiri redovnice misionarke ljubavi i još 12 osoba te oteli svećenika. Taj je svećenik upravo Tom Uzhunalil, koji je nakon godine i pol zatočeništva oslobođen. O uzništvu je napisao knjigu »Čudom živ« koja je upravo objavljena na Hrvatskom jeziku, što je bio povod za dolazak redovnika u Hrvatsku. »Oprost je najbolji lijek koji možemo uzeti«, riječi su o. Uzhunalila koje je za naslov priloga na »tabloidu«, posljednjoj stranici novoga broja, uzeo Glas Koncila.

Reportažni prikaz ovogodišnje akcije »72 sata« mladih katoličkih volontera u 10 hrvatskih gradova glavna je tema »Prilike«, redovitoga priloga Glasa Koncila. Osim te središnje teme, »Prilika« donosi još dva priloga znakovitih naslova: »Za svijet bez gladi« tema je ekološkog prilika, dok glazbeni prilog nosi naslov: »Nobel za glazbenike? Ne će ići…«

IZVORGlas Koncila br. 43/2019.
Prethodni članakUZ DRAMU »BIJELA VRANA« Bijeg u slobodu
Sljedeći članakGlas Koncila br. 43/2019