Glas Koncila br. 7/2022.

INTERVJU: PRVI ČOVJEK MATICE HRVATSKE MIRO GAVRAN
VARAŽDIN
Započeo hod prema Nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji
U FOKUSU
KOMENTAR
VATIKAN
Potresno pismo pape u miru o »münchenskoj studiji«
DUBROVNIK
Dubrovnik proslavio svojega parca sv. Vlaha
UZ DAN ŽIVOTA
Prepoznati osobe s invaliditetom kao dar, blagoslov i obogaćenje
IZ CRKVE U SVIJETU
Papa i imam o temeljima i dometima ljudskoga bratstva
KOTOR
Na proslavi zaštitnika Kotora molilo se za mir u Crnoj Gori
KATOLICI U MANJE POZNATIM ZEMLJAMA SVIJETA
AKTUALNO
MLADI MLADIMA
REPORTAŽA IZ GRAČACA

Naslovnom fotografijom na kojoj varaždinski biskup Bože Radoš pali impresivnu zavjetnu spomensvijeću hrvatskih katoličkih obitelji, kao i s početkom odgovarajućega novinskog izvještaja, nudi se svojim čitateljima novi broj Glasa Koncila, 7. u ovoj godini, s nadnevkom od nedjelje 13. veljače. Fotografirana gesta zbila se na Dan života u nedjelju 6. veljače, na službi svjetla kojom je započeo zajednički hod domaće Crkve prema 4. nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji, koji će se održati 21. i 22. svibnja u Ludbregu.

»Pouke prvoga Stepinčeva čuda«, naslov su komentara urednika Glasa Koncila Branimira Stanića. Spomenuto čudo – tako je razvoj stvari kasnije nazvao sam Franjo Šeper, tada zagrebački nadbiskup koadjutor – jest da su ondašnje komunističke vlasti promijenile svoju prvotnu odluku obznanjenu nakon preminuća bl. Alojzija Stepinca, da pokojnik bude pokopan u Krašiću, nipošto u Zagrebu. Stepinčev grob u prvostolnici u Zagrebu, glavnom gradu danas suverene Hrvatske, znak je duhovnoga jedinstva hrvatskoga naroda, što je Staniću povod za poziv da i danas »hrvatski narod, a pogotovo vjernici, očuvaju zajedništvo i u sadašnjim vremenima kad se ono i dalje nastoji planski podrivati, pa čak i igrama s valutama koje režirane dolaze iz nekih starih podzemlja«.

Bl. Alojziju Stepincu novi Glas Koncila, koji je otišao u tisak dan uoči njegove liturgijske proslave, posvećuje još dva priloga. Prvi od njih, koji u naslovu prenosi blaženikove riječi: »Ako onaj crveni kardinalski grimiz označuje krv, e onda me veseli da podnesem mučeništvo«, govori o teškim okolnostima u kojima je kreiran kardinalom, što je bila međunarodna pljuska ondašnjim vlastima, a posebno ih je boljelo i to što nije želio otputovati u Rim na konzistorij jer je znao da vlasti vjerojatno nikada ne bi pustile da se vrati.

Drugi se prilog bavi pitanjem kako je Stepinac prošao u hrvatskoj književnosti. »Stepinac je neispričana priča hrvatske kulture. Poštenije rečeno, Stepinac je njezina nepročitana priča«, piše autor eseja Luka Tripalo, sugerirajući da za pričanje i čitanje Stepinčeve životne priče hrvatskoj kulturi – onome ‘mi’ koje nas povezuje – još nije kasno.

Književnik i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran gost je u intervjuu u novome broju Glasa Koncila. Naš najprevođeniji hrvatski književnik govori o planovima spomenute krovne hrvatske kulturne institucije, srpskim svojatanjima hrvatske književnosti, hrvatskom jeziku te krizi duha »postkršćanskoga« Zapada i novim oblicima cenzure slobodnoga mišljenja koji se iz »razvijenoga« svijeta polako pretaču i u hrvatske prilike. »Sve obično krene s dobrom namjerom, a onda se zastrani u pretjerivanje kojim se poništava bit demokracije. Tradicija i vjera u suvremenom su svijetu sve više izloženi nekritičkim paušalnim napadima. A to nije dobro za sveukupno društvo«, rekao je sugovornik.

Što se tiče života Crkve u Hrvatskoj i hrvatskome narodu, osim izvještaja o proslavi nebeskih zaštitnika u, sv. Vlaha u Dubrovniku i sv. Tripuna u Kotoru, Glas Koncila donosi izvještaj s tiskovne konferencije na kojoj je predstavljena poruka koju je Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj uputilo u povodu Dana života, koji se u Crkvi slavi prve nedjelje u veljači, konkretno ove je godine proslavljen 6. veljače. Poruka je okrenuta osobama s invaliditetom, a njezinu temeljnu misao uredništvo Glasa Koncila saželo je naslov: »Prepoznati osobe s invaliditetom kao dar, blagoslov i obećanje«.

Kad je novi broj Glasa Koncila odlazio u tisak, Svjetski dan bolesnika koji se slavi na Gospu Lurdsku 11. veljača još je bio budućnost kojoj se tjednik okrenuo. Čak se tri priloga odnose na stanje ljudskoga bića u bolesti i nemoći. Mladi i uglavnom zdravi suradnici Glasa Koncila priredili su u svojoj rubrici »Mladi mladima« prilog pod naslovom »Moliti i misliti na bolesne osobe«.

Glas Koncila je, nadalje, na jednoj od svojih stranica ugostio s. dr. Janjku Mazić, redovnicu iz Družbe sestara milosrdnica, koja je nedavno obranila doktorat o pastoralu psihički oboljelih osoba. »Pastoral u psihički oboljelima vidi osobu, a ne samo dijagnozu«, rječiti je naslov priloga.

Kao doprinos i Danu Života i Svjetskom danu bolesnika može se shvatiti intervju s mr. Susanne Kummer s bečkoga Instituta za medicinsku antropologiju i bioetiku. Sugovornica govori o novom austrijskom zakonu o pomoći u samoubojstvu, o zabrinjavajućim okolnostima iz kojih je iznikao te o njegovim zastrašujućim implikacijama. Novi broj Glasa Koncila donosi drugi dio razgovora koji je započeo u prethodnome broju.

Kad je riječ o životu Crkve u svijetu, u novome broju se ističe prikaz vrlo osobno intoniranog pisma kojim se papa u miru Benedikt XVI. očitovao o takozvanoj »münchenskoj studiji« o spolnim zloporabama. »Žrtve imaju moje duboko suosjećanje i žao mi je zbog svakoga slučaja«; i »Ta ja ću uskoro stajati pred konačnim Sudcem svojega života«, neke su od izjava pape u miru.

U reportaži u novome broju čitatelj Glasa Koncila može saznati kako živi vjernička zajednica u župi sv. Jurja mučenika u Gračacu. »Kako naviještati evanđelje u doba kada se doseljeni iseljavaju?« U tim naslovnim riječima, u kojima je uredništvo parafraziralo poruku župnika fra Ivana Šimunca, krije se glavni problem ove i, nažalost, mnogih drugih župnih zajednica u Hrvatskoj.

U novome broju Glasa Koncila može se saznati tko su i kako žive katolici u Dominici, zemlji koja je dobila ime po nedjelji, kao i o novom recikliranju stare optužbe da je Katolička Crkva u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata »prekrštavala« pravoslavne Srbe.