KAD JE POLJE DOBRO, DOBRA JE I CRKVA Tko želi čitati župne matice, mora poznavati glagoljicu

Župna crkva sv. Tome apostola u Dobropoljani

Dobropoljana se smjestila na rtu sjevernoga dijela otoka Pašmana u istoimenoj uvali. Ime je dobila po plodnom, »dobrom« polju koje otočani nazivaju Poljana. Selo se prvi put spominje g. 1270., a g. 1292. cijeli otok nazivaju imenom sela. Broj žitelja Dobropoljane i cijeloga otoka znatno je porastao bijegom stanovništva zadarskoga zaleđa pred Turcima u 17. st. U to vrijeme (zabilješka iz g. 1603.) selo i današnja župna crkva sv. Tome pripadali su župi Neviđane, a od g. 1740. ona je samostalna župa. Crkva se počela graditi g. 1404. po oporuci zadarskoga plemića Šimuna Kučila, a bila je dovršena do g. 1409. Tada se spominje njezin upravitelj svećenik Ivan. Župna crkva nalazi se u središtu mjesta na ograđenom prostoru s novouređenom fasadom, krovištem i unutrašnjošću od g. 1996. (ploča s imenima darivatelja nalazi se u crkvi). Od vremena gradnje bila je obnavljana g. 1717. i 1867., a g. 1741. proširena je kada je izgubila atribute gradnje iz 15. st. Na jednobrodnu lađu i plošno pročelje s dvostrukom preslicom nadograđena je sakristija iza svetišta. Na glavnom mramornom oltaru nalazi se veliki barokni tabernakul. Na oltarnoj je pali slika s prikazom Blažene Djevice Marije, maloga Isusa i zbora svetaca sa sv. Tomom. Na bočnim stranama postavljeni su mramorni oltari: lijevo s ostakljenom nišom i kipom Gospe Karmelske, a desno oltar sv. Križa sa slikom sv. Marije i sv. Ivana. Ispred slike postavljeno je raspelo s korpusom Krista koje upotpunjuje prikaz na slici. Unutrašnjost je bogato opremljena sakralnim predmetima. Nad ulazom se nalazi drveno pjevalište.

Matične i župne knjige pisane su glagoljicom, od kojih je očuvano pet misala i brevijara, rukom pisana Madrikula sv. Križa (kodeks o životu župe) i drugi dokumenti pisani od 25 svećenika glagoljaša iz Dobropoljane.

Nedjeljne mise su u 9.30; radnim danima u 18 sati. Na blagdan sv. Tome 3. srpnja misa je u 10.30 sati.

IZVORGlas Koncila br. 39/2018.
Prethodni članakOBOLJELI IMAJU I PRAVA I DOSTOJANSTVO Protiv stigme psihičkih bolesti
Sljedeći članakNAGRAĐENI POVJESNIČAR DR. ROBERT SKENDEROVIĆ GOVORI O IDENTITETU PODUNAVSKIH HRVATA Bunjevci i Šokci stoljećima su sudjelovali u oblikovanju hrvatske kulture i identiteta