KAKO ŽIVE KATOLICI NA ARAPSKOM POLUOTOKU Ujedinjeni Arapski Emirati – vjerske slobode uz određena pravila

Foto: Shutterstock
Prema statističkim podatcima vjerska je pripadnost stanovništva očekivana, muslimana je oko 75 posto, kršćana 10 posto, a 15 posto je ostalih: hinduista, budista, židova, druza, sikha, bahaista, ahmedijskih muslimana i drugih. Katolika je nešto više od 900 tisuća, imaju devet župa u kojima djeluju 44 svećenika i jedan redovnički brat. Liturgijska su slavlja po latinskom, siromalankarskom, siromalabarskom, maronitskom i melkitskom obredu, a u pastoralu i školskom odgojnom sustavu djeluju redovnice iz sedam redovničkih zajednica.
Reinhold Sahner, župnik župe sv. Franje Asiškoga u lučkom gradu Jebel Aliju od 2013. do 2020., za njemačku je televizijsku postaju »Deutsche Welle« opisao ukratko položaj tamošnjih katoličkih vjernika: »U svakodnevnom životu nema nikakve razlike u tome radio ja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili u Europi. Ovdje se možemo slobodno kretati, bez ikakvih ograničenja. Moramo se doduše pridržavati određenih pravila: ne smijemo držati misu izvan područja koja su nam dodijeljena. Zabranjeno je misioniranje pa stoga moramo biti pomalo oprezni. Isto tako ne smijemo organizirati na primjer priredbe s religioznim sadržajima u nekom hotelu ili u javnom prostoru. Ali križ i druge kršćanske simbole itekako smijemo nositi i u javnosti.«

Ujedinjeni Arapski Emirati skupa s Omanom i Jemenom pripadaju Južnomu apostolskomu vikarijatu Arabije sa sjedištem u Abu Dhabiju. Ta se država nalazi na istoku Arapskoga poluotoka na obali dvaju zaljeva – Perzijskoga i Omanskoga. Na jugu i zapadu graniči sa Saudijskom Arabijom te na istoku s Omanom. Sastoji se od sedam emirata, upravnih jedinica adekvatnih zapadnim kneževinama, koje su pod vlašću emira: Abu Dhabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah i Umm al-Quwain. Šest se tih emirata nakon ukinuća britanskoga protektorata na tim prostorima ujedinilo i 2. prosinca 1971. proglasilo neovisnost uspostavivši Ujedinjene Arapske Emirate, a za nešto više od dva mjeseca konfederaciji se pridružio i sedmi emirat. Prvo desetljeće neovisnosti mlade države nije proteklo bez teškoća jer su se za uređenje i prevlast u centraliziranom sustavu borila dva najveća emirata, Abu Dhabi i Dubai. Previranja su krenula u »mirnije vode« tek 1979. kada je postignut dogovor o podjeli najviših funkcija u zemlji prema kojem mjesto predsjednika pripada emiru Abu Dhabija, a predsjednika vlade emiru Dubaija. Danas svaki od sedam emirata ima svoju lokalnu vladu, sastavljenu ovisno o veličini i broju stanovnika, a odnos između savezne i lokalnih vlada uređen je ustavom.

Čak je 80-ak posto stanovnika inozemnih radnika

Danas tom zemljom s desetak milijuna stanovnika od 2004. vlada šeik Khalifa bin Zayed Al Nahyan, koji uz ostalo bdije nad provođenjem ustavnoga prava utemeljenoga na šerijatskom zakonu. Najčešća je kazna bičevanja za kaznena djela kao što su preljub, predbračni spolni odnos, homoseksualnost i sve donedavno konzumacija alkohola. Međutim, od studenoga je prošle godine dopušten alkohol u klubovima i barovima, ali je potrebna državna dozvola za njegovu kupnju i posjedovanje u privatnim domovima, što će posebice nemuslimanima olakšati njegovu nabavu. Velike su zatvorske kazne predviđene za silovanje maloljetnika, a prakticira se također, istina rijetko, i kazna smrti kamenovanjem zbog otpada od islama, različitih seksualnih prijestupa, abortusa, vrijeđanja islamskih svetinja i sl., ne samo domaćih državljana, nego i stranih imigranata. Budući da je domicilnih državljana uglavnom sunitskih Arapa oko 20 posto, a ostali su inozemni radnici različitih vjera iz Inidje, Pakistana, Bangladeša, Egipta, Filipina, južnoameričkih i europskih zemalja, primjena šerijatskoga zakona prema pripadnicima različitih neislamskih vjerskih zajednica nije tako tvrda i stroga kao u susjednoj Saudijskoj Arabiji. Službeni je jezik arapski, a glavni je grad Abu Dhabi na otoku u Perzijskom zaljevu, uz središnju zapadnu obalu, s oko 1,5 milijuna stanovnika.

Ne treba posebno isticati da su Ujedinjeni Arapski Emirati naftna velesila u svijetu jer su treći proizvođač nafte na Bliskom istoku, iza Saudijske Arabije i Irana. Osim toga, u posljednja dva desetljeća silno su se razvila i porasla područja trgovine, financija, industrije i turizma, tako da je prošle godine, prema nekim međunarodnim procjenama, godišnji državni BDP iznosio vrtoglavih 382,3 milijarde eura, a po stanovniku 38 959 eura. Stoga ne iznenađuje činjenica da su zdravstvo i školovanje do fakultetskoga obrazovanja potpuno besplatni, međutim, dopuštene su privatne škole, među kojima i katoličke.

2000 besplatnih autobusa za susret s Papom

Prema statističkim je podatcima vjerska pripadnost stanovništva očekivana, muslimana je oko 75 posto, kršćana 10 posto, a 15 posto je ostalih: hinduista, budista, židova, druza, sikha, bahaista, ahmedijskih muslimana i drugih. Katolika je nešto više od 900 tisuća, imaju devet župa u kojima djeluju 44 svećenika i jedan redovnički brat. Liturgijska su slavlja po latinskom, siromalankarskom, siromalabarskom, maronitskom i melkitskom obredu, a u pastoralu i školskom odgojnom sustavu djeluju redovnice iz sedam redovničkih zajednica.

U glavnom gradu Abu Dhabiju uz katedralnu župu sv. Josipa, u kojoj pastoralno djeluje osam kapucinskih svećenika za jezične skupine na arapskom, bangladeškom, njemačkom, filipinskom, francuskom, talijanskom, konkaniju, korejskom, malajalamskom, španjolskom, šrilankaškom, tamilskom, ukrajinskom i urdskom jeziku, nalazi se i župa sv. Pavla sa šest svećenika. U Al Ainu, gradu s nešto manje od 400 tisuća stanovnika na granici s Omanom, nalazi se župa sv. Marije s dva svećenika. Usputno, tamošnji je istoimeni nogometni klub osvojio državni kup pod vodstvom hrvatskoga trenera Zlatka Dalića. Župa sv. Marije nalazi se i u Dubaiju s razgranatim vjerskim životom za koji se brine 10 kapucinskih svećenika i jedan brat laik. Župa sv. Franje Asiškoga u luci, brodogradilištu i vojnoj bazi mornarice SAD-a Jebel Ali ima četiri kapucinska svećenika. Uvjetno rečeno – prisutnost kapucina u emiratima očituje se i u ostalim župama: sv. Mihaela u Sharjahu, sv. Ivana Krstitelja u Ruwaisu i sv. Antuna Padovanskoga u Ras al Khaimahu. Tu jedoobraznost »narušavaju« samo salezijanci, njih dvojica vode župu Gospe od Brze Pomoći u Fujairahu, gradu s oko 150 tisuća stanovnika na obali Omanskoga zaljeva na istoku zemlje, a četvorica vode Don Boscovu kuću i Katoličku školu sv. Marije. No svakako treba spomenuti i jednoga svećenika redovničke zajednice Filipinske misionarske družbe u Ras al Khamahu. Tihe i samoprijegorne, u pastoralu i 10 katoličkih škola djeluju redovnice karmelićanke, sestre od krunice, kombonijanke, kaldejske sestre kćeri Bezgrješnoga Marijina začeća, sestre svetoga Josipa od Chamberyja, sestre svetoga Pavla iz Chartresa i franjevke misionarke od Krista Kralja.

Nova, još bolja i kvalitetnija stranica u odnosu tamošnjih državnih vlasti prema katoličkim vjernicima otvorena je trodnevnim posjetom pape Franje Ujedinjenim Arapskim Emiratima u veljači 2019. Dovoljno je spomenuti tek jedan podatak: više od 2000 besplatnih autobusa prevozilo je vjernike iz svih krajeva na veliko prijepodnevno euharistijsko slavlje s papom u Abu Dhabiju.

Životvorno i plodonosno katolištvo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima potvrđeno je i početkom 2019. u katedrali svetoga Josipa u Abu Dhabiju, kada je za svećenika Apostolskoga vikarijata južne Arabije po rukama vikara biskupa Paula Hindera, kapucina, zaređen domaći sin Abishai Vase. Odrastao je u župi sv. Marije u Dubaiju, gdje je i završio katoličku gimnaziju kod sestara kombonijanka, a teološke je studije diplomirao u Bostonu u SAD-u.

IZVORGlas Koncila br. 13/2021.
Prethodni članakFILM O STRAHOTI POKOLJA U SREBRENICI Istina o genocidu
Sljedeći članakTAJNA PRAZNOGA GROBA Iako u grobu vjernici ne će naći Gospodina, ipak se ondje susreću s najvećom istinom vjere