U apsidi srednje lađe župne crkve sv. Marka u Korčuli, na glavnom oltaru iz g. 1755., postavljena je kamena nebesnica (ciborij), renesansni rad Korčulanina Marka Andrijića iz 15. st. Nebesnica je obnovljena opsežnim i zahtjevnim radovima Hrvatskoga restauratorskoga zavoda, odjela Split, od g. 2014. do postavljanja 6. listopada 2019. Na glavnom je oltaru pala mladoga Tintoreta iz g. 1550. s prikazom sv. Marka, sv. Bartolomea i sv. Jeronima.
Oltari i unutrašnjost crkve preuređeni su prema baroknim zahtjevima 17. i 18. st., a najviše izmjena izvršeno je tijekom 19. i 20. st. U apsidi južnoga broda nalazi se kameni oltar sv. Trojstva s palom Leonarda Bassana (1557. – 1622.) na kojem je prikazan klečeći lik biskupa Teodora Diede, koji je obnovio oltar g. 1622. Uz taj se oltar u niši nalazi kameni sarkofag s ostatcima tijela biskupa Marina Drage (+1733.) i Vincencija Kosirića (+1761.). U apsidi sjevernoga broda postavljen je kameni renesansni oltar iz 15. st. s palom i grbom obitelji Giuno. Na baroknom oltaru sv. Antuna sa slikom u južnom brodu nalazi se grb obitelji Španić. Mramorni barokni oltar s drvenim kipovima sv. Roka u sredini i sv. Kuzme i Damjana u bočnim nišama izradio je Frane Čučić iz Blata g. 1576. Oltar je donacija kanonika Geremije Giunija, a posvetio ga je biskup Triali 25. listopada 1764. Iznad oltara nalazi se drveno poprsje Gospe s Djetetom, rad fiorentinske škole iz 14. st. ili renesansni rad iz 16. st. Uz oltar sv. Roka je i oltar Gospe od Karmela s trima slikama. Na jednoj je prikazana Gospa sa sv. Petrom, sv. Sebastijanom i sv. Fabijanom, a na drugim dvjema sv. Vincenca i sv. Lovro. Slike su djelo mletačkoga slikara Karla Ridolfija iz g. 1642.
Korčulansko-stonska biskupija utemeljena je g. 1300. (papa Bonifacije VIII.). Biskupije su se odijelile g. 1541. i postale samostalne na zahtjev Dubrovačke Republike (papa Pavao III.). Korčulanska biskupija ukinuta je 3. ožujka 1828. i svedena na »paroecia simplex«. Od 18. veljače 1848. uzdignuta je na čast zborne crkve.
