Izloženost Sunčevu ultraljubičastomu (UV) zračenju ima kumulativan učinak na kožu, uzrokujući brojne promjene koje uključuju prijevremeno starenje, fotodermatoze, imunosne promjene te razvoj benignih i malignih lezija. Najozbiljnija posljedica dugotrajne i nezaštićene izloženosti UV zračenju pojava je zloćudnih tumora kože, među kojima je melanom najagresivniji oblik. Melanom nastaje iz melanocita i ima sposobnost brzoga širenja na druge dijelove tijela ako se ne otkrije na vrijeme.

U svijetu se bilježi stalni porast incidencije melanoma. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se dijagnosticira više od 300 000 novih slučajeva, a više od 50 000 osoba umire od te bolesti. U Hrvatskoj također postoji trend porasta. Posljednji objavljeni službeni podatci u Registru za rak Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo govore da je 2022. godine otkriveno 966 novih slučajeva melanoma kože, od kojih 559 kod muškaraca i 407 kod žena.

Komentirajući te podatke, akademkinja Mirna Šitum, specijalistica dermatovenerologije i subspecijalistica dermatološke onkologije, navodi: »Registar za rak u ukupnom broju oboljelih ne evidentira činjenicu da je, uz navedene, otkriveno i 140 oboljelih od melanoma in situ, odnosno tek početnoga melanoma. Upravo ti novootkriveni melanomi u sasvim početnom stadiju govore o napretku preventivnih mjera, uglavnom povezanih s mnogobrojnim javnozdravstvenim aktivnostima koje provode hrvatski dermatolozi. Ista statistika govori da je 2022. g. od melanoma umrlo 185 osoba.«

Prevencija i javnozdravstvene akcije

Akademkinja Šitum navodi da je zaštita kože od UV zračenja ključna za prevenciju melanoma. Štetni učinci izlaganja UV zrakama akumuliraju se tijekom života, stoga je prevencija vrlo važna u svim dobnim skupinama. »Sve dimenzije prevencije nastanka melanoma i drugih zloćudnih tumora kože sažete su u pojam fotoprotektivnoga ponašanja. Ono podrazumijeva izbjegavanje sunčanja sredinom dana, između 10 i 16 sati, kada su UV zrake najintenzivnije, boravak u sjeni, nošenje zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočala s UV zaštitom te upotrebu krema sa SPF 30 ili više, koje štite od UVA i UVB zračenja.« Posebno se ističe važnost izbjegavanja solarija, čija je kancerogenost znanstveno potvrđena. Osobe svijetle puti, s plavom ili crvenom kosom, svijetlim očima, one s brojnim ili atipičnim madežima, osobe s obiteljskom poviješću melanoma ili one koje su imale teške opekline u djetinjstvu – sve su to skupine pod povećanim rizikom i trebaju redovite dermatološke preglede. Također, osobe sa sniženim imunitetom, bilo zbog bolesti, terapija ili drugih uzroka, imaju tri puta veći rizik za nastanak melanoma, kaže dr. Šitum. Osim toga naglašava: »Prvo treba otići na pregled kod liječnika obiteljske medicine pa ako on procijeni da je osoba rizičan pacijent, može ju uputiti na specijalistički dermatološki pregled.«

Osvrćući se na javnozdravstvene akcije, dr. Šitum naglašava: »Hrvatski dermatolozi provode javnozdravstvene akcije već 20 godina. Nastojimo biti dostupni na područjima Hrvatske gdje nema dermatologa ili su zastupljeni u vrlo malom broju. Tako, na primjer, osim Lošinja ni jedan hrvatski otok nema dermatologa. Cijela Ličko-senjska županija i Gorski kotar također nemaju dermatologa. U tim akcijama nije potrebna uputnica jer su to besplatni preventivni pregledi. Godišnje pregledamo do 5000 građana i otkrijemo do 30 melanoma.« Nadalje navodi: »Svake godine organiziramo veliku nacionalnu javnozdravstvenu akciju u kojoj sudjeluje po 20 dermatologa kroz više dana. Ove smo godine bili u Vinkovcima, Iloku, Županji, Nijemcima i Otoku. Uz pomoć sponzora proveli smo i pojedinačne akcije u 18 gradova diljem Hrvatske, a još nam je preostao Zadar. Time zaokružujemo planirane aktivnosti za ovu ljetnu sezonu za koju nam je bio cilj podučiti, upozoriti i pregledati određeni broj građana prije najrizičnijega razdoblja godine za nastanak zloćudnih tumora kože.«

Akademkinja posebno upozorava da su djeca mlađa od 15 godina posebno osjetljiva na UV zračenje jer im se koža još razvija. Preporučuje se nošenje zaštitne odjeće i krema s visokim SPF-om (isključivo SPF 50+). »Poznata je činjenica da djeca koja su do 14. godine doživjela opekline od sunca praćene pojavom mjehura imaju 1000 puta veću šansu tijekom života oboljeti od melanoma. Ta činjenica jasno govori koliko je zaštita od UV zračenja važna u djetinjstvu«, upozorava akademkinja Mirna Šitum.

Znakovi koji upućuju na potrebu za dermatološkim pregledom

»Kod melanoma je u najvećem broju slučajeva riječ o novonastaloj tvorbi, a u manjem broju slučajeva o zloćudnoj pretvorbi unutar ranije prisutnoga madeža. Bilo da je riječ o novonastaloj promjeni ili promjeni u postojećem madežu, treba voditi računa o promjenama koje govore o tek početnom melanomu koji je u 99 posto slučajeva izlječiv. Znakovi koji upućuju na to su sažeti u tzv. ABCDE pravilu. A (engl. asimmetry) označava asimetriju oblika madeža koji je prethodno bio simetričan, B (engl. border) označava nepravilne, nazubljene ili nejasno ograničene rubove madeža, C (engl. color) opisuje prisutnost više nijansi boja u jednom madežu, najčešće tamnosmeđe, crne, sive, plave i crvene. D (engl. diameter) mjeri promjer promjene i upozorava na sve madeže koji su narasli više od 6 mm ili više. E (engl. elevation, evolution) označava uzdignuće i ukupnu promjenu u madežu. Ako tko primijeti jedan ili više tih znakova, preporučuje se što prije konzultirati liječnika obiteljske medicine koji će napraviti prvu procjenu promjene na koži«, napominje akademkinja Mirna Šitum.