Ljeto je započelo tužno s obzirom na nesreće povezane s nesavjesnom vožnjom mopeda i motocikala koji su i ove godine preplavili ulice, o čemu je u Jutarnjem listu pisao Krešimir Žabec. U dvanaest dana u prometnim nesrećama diljem Hrvatske poginulo je čak devet motociklista. Prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova najčešći uzroci smrtnoga stradanja vozača motocikala i mopeda neprilagođena su i nedopuštena brzina, nenošenje zaštitne kacige, kretanje površinama koje nisu namijenjene tim vozilima, pretjecanje ili obilaženje kolone kada to nije dopušteno, vožnja s neupaljenim svjetlima… Novinar smatra da su u pravilu mrtvi motociklisti i mopedisti samo policijska crna statistika dok se nesreće i mrtvi ne zaredaju u kratkom roku pa to postane šira društvena tema. Žabec piše da se pred vijestima o nesrećama na dva kotača javnost tada uznemiri pa počinju priče o »ubojicama i divljacima« na cesti. No zapaža i da su u pravilu najglasniji bukači protiv motociklista oni koji, svjesno ili ne, svakodnevno krše prometna pravila – bilo kao vozači, pješaci, biciklisti ili romobilisti. Navodi primjer da se na zagrebačkim prometnicama svakodnevno mogu vidjeti vozači automobila koji prolaze kroz crveno svjetlo i vozači električnih romobila »koji brzinom od 20 do 70 kilometara na sat nekažnjeno voze slalom između pješaka i automobila«. Pozvao je na edukaciju i poštovanje prometnih pravila kod baš svih sudionika prometa: »Stanite na tom crvenom svjetlu, ne hodajte po biciklističkim stazama, poštujte prednost i ograničenje brzine, ne pijte dok vozite… Mijenjajte prvo sebe, a onda će biti manje mrtvih.«
Karla Juničić u Jutarnjem listu piše o najavi vlasti u Velikoj Britaniji da bi njihove škole mogle postati zone bez mobitela. Tamošnji ministar obrazovanja zauzeo se za potpunu zabranu upotrebe mobitela za djecu do 15 godina jer mobiteli ometaju koncentraciju pa će se tako u britanskim školama u potpunosti zabraniti upotreba mobitela u učionicama. Dosad su škole individualno odlučivale o zabrani, ali prema prijedlogu novih pravila ravnatelji bi trebali zabraniti učenicima da upotrebljavaju svoje telefone u bilo kojem trenutku tijekom školskoga dana. Ministar je rekao da će zabranom okončati »štetni učinak« koji prekomjerna uporaba mobitela ima na »mentalno zdravlje i dobrobit djece«. Potez su kritizirali iz sindikata učitelja jer smatraju da uvođenje pravila zabrane mobitela samo odvraća pozornost od stvarnoga problema – nadoknade izgubljenih školskih sati tijekom pandemije. »Učitelji će se pitati zašto ministar govori o mobilnim telefonima umjesto o onome što je školama potrebno kako bi pomogle učenicima da ponovno steknu navike učenja«, rekao je voditelj Nacionalnoga sindikata obrazovanja. Iz Sindikata ravnatelja pak smatraju da će izravna zabrana mobitela samo »uzrokovati više problema jer će ih učiniti manje vidljivima«. Zabrana može izazvati logističke probleme roditeljima koji smatraju da je to jedini način da međusobno komuniciraju ako djeca nisu kod kuće.
Prema podatcima iz Velike Britanije 50 posto desetogodišnjaka posjeduje pametni telefon. Broj djece u dobi od pet do 15 godina koja su se koristila mobitelom popeo se na 55 posto u 2019. godini. Pomaže li uistinu zabrana mobitela učeničkomu uspjehu? Za to postoji nekoliko istraživanja. U 2013. istraživanja su pokazala da je u 91 školi u Birminghamu, Londonu, Leicesteru i Manchesteru, u kojima je zabranjen mobitel, poboljšan učenički uspjeh za 6,41 posto, što je jednako povećanju školske godine za pet dana. Istraživanja su se provodila i u drugim zemljama pa je tako Španjolska dokazala da zabrana mobitela povećava rezultate iz matematike i znanosti te smanjuje zlostavljanje. U Norveškoj je zabrana povećala prosjek ocjena učenika srednjih škola. U Francuskoj su od 2018. mobiteli zabranjeni učenicima do 15. godine, navodi se u članku u Jutarnjem.
Pandemija zasigurno nije pridonijela kvalitetnijemu školovanju hrvatske djece, što je pokazalo i istraživanje koje je potvrdilo da svaki četvrti osnovnoškolac ima probleme sa spavanjem. Čak 65 posto djece ocijenilo je da im je život lošiji nego prije pandemije, a da ima ozbiljnih problema sa spavanjem navelo je više od 28 posto osnovnoškolaca i više od 38 posto srednjoškolaca. Kao stresne događaje djeca su najviše izdvajala samoizolaciju, smrt bliskoga člana obitelji te svađe u obitelji. Rezultati su to istraživanja provedenoga u prosincu prošle godine na uzorku od 1400 djece i 2650 roditelja koje je na tematskoj sjednici saborskih odbora na temu »zaštita mentalnog zdravlja djece u okolnostima pandemije« iznijela Nataša Jokić Begić, profesorica na Katedri za kliničku psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. »Epidemija i potres velikom su broju djece i mladih ukrali bezbrižnost odrastanja, ali i uskratili temeljne potrebe kao što su sigurnost doma, druženje s vršnjacima, igra na otvorenom, odlazak u školu ili zagrljaj s bakom, rekla je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Gordana Buljan Flander rekla je da se u proteklih godinu dana za gotovo 30 posto bilježi rast kaznenih djela na štetu djeteta kao što su zlostavljanje i zanemarivanje djece te nasilje u obitelji.
