TVORAC VELIKIH HITOVA POPULARNE DUHOVNE GLAZBE UVJEREN JE: Nema ljepšega od služenja Onomu koji nam je darovao talente

Snimio: B. Čović | Fra Marin Karačić
Franjevac i kantautor Marin Karačić govori o svom glazbenom putu te o evangelizacijskoj snazi duhovne glazbe

Novi spot za pjesmu »Probudi me« svećenika, franjevačkoga redovnika i kantautora Marina Karačića prikazuje prirodne ljepote Hercegovine i zaleđenoga Blidinjega jezera te je na YouTubeu u mjesec dana dosegnuo nekoliko desetaka tisuća pregleda. Osim pjesme u njegovoj izvedbi, prije dva tjedna objavljena je i pjesma »Šutnja« Vanesse Mioč i Molitvene zajednice »Srce Isusovo« čiji tekst i glazbu također potpisuje o. Karačić, a pjesma je također snažno odjeknula u svijetu glazbe. Upravo je to još jedan dokaz da se u hrvatsku glazbenu scenu aktivno i sve snažnije uključuje i popularna duhovna glazba, a nju neumorno stvara poznati franjevac i područni duhovni asistent Frame Hercegovina o. Karačić, iza kojega su dva izdana studijska albuma duhovne glazbe i još mnoge napisane i uglazbljene pjesme.

Spontani put do kantautorstva

O. Karačić, sada na službi župnoga vikara u župi sv. Ante Padovanskoga u Humcu, u kantautorstvu našao se, kako kaže, spontano te je ljubav prema glazbi i gitari urodila skladanjem i pisanjem vlastitih pjesama. »Bilo je to u srednjoj školi i lagano se provlačilo kroz dane bogoslovije, glazba mi je bila odmor za dušu. Nisam pisao ni skladao s nekom namjerom da to objavim, pjesme su dolazile i s godinama ih se dosta prikupilo. Bilo je to tada samo za moju dušu i moje uši, dok se krajem bogoslovije nije pojavio moj odgojitelj fra Svetozar koji je pokrenuo cijelu priču oko izdavanja prvoga albuma«, prisjeća se redovnik. Potpisuje dva studijska albuma: »U Tvojim rukama« (2015.) i »Stvoreni za mnogo više«, koji je objavljen prošle godine, a među pedeset njegovih pjesama ima i onih u izvedbi drugih izvođača.

»Isto kao kamenčić koji se u školjci pretvori u biser, tako se nekako i određena situacija u duši oblikuje u pjesmu«

Pjesme i albumi toga mladoga franjevca, rođenoga u Širokom Brijegu 1988., ubrzo nakon izdavanja, našli su svoj put do mladih vjernika koji su oduševljeni njegovim tekstovima i melodijama, za što je dovoljno pročitati samo komentare na društvenim mrežama. Nije, kaže, ni slutio da će njegove pjesme imati takav snažan odjek kod mladih. »Ali hvala Bogu na tome. Na početku sam skladao i mise za mlade i još neke pjesme za liturgiju i znam da mi je srce bilo prepuno i zahvalno što mojom pjesmom netko može slaviti Boga. Kasnije sam pisao za Franjevačku mladež za određene festivale na kojima su nastupali i divan je osjećaj kada nekomu mogu pokloniti pjesmu. I tako se lagano gradio put do snimanja prvoga albuma…«

Pjesme kao odraz duše i otvorenosti Duhu

Neizbježno je pitanje i kako nastaju njegove pjesme. »Pjesme većinom nastaju u dahu, potaknute nekim dodirom duše, nešto mora biti poticaj. Isto kao kamenčić koji se u školjci pretvori u biser, tako se nekako i ta određena situacija u duši oblikuje u pjesmu. Nekada je to radost, nekada je to bol, ponekad vapaj, čežnja, molitva, ponekad prepirka, nekada zahvala. Mnogo je toga o čemu se može pisati, samo je bitno biti otvoren Duhu i ne ići svijetom bahato, nego dopustiti da autora dotakne čovjek, njegova bol i priča, dopustiti da ga dotakne ljepota svega stvorenoga. Pjesma sama priča priču, tako i svaka pjesma nosi dio mene, dio trenutka koji me dotakao, nosi ljude koji su mi bili inspiracija, nosi događaje, molitve, razmišljanja i sve što čovjeku može biti inspiracija. Kad je čovjek otvoren Onomu koji je vječna inspiracija, može naći ljepotu u svemu.«

U molitvi kroz pjesmu

Mnogi za kantautorske pjesme o. Karačića kažu da njima i uz pomoć njih mole, da su im te pjesme vrsta molitve. On pak za molitvu pjesmom kaže da je molitva sve što upućuje na Gospodina, sve što se čini njemu na slavu. »Svatko ima svoj način kako mu je najdraže moliti. Kao što molim određene molitve, tako doslovno molim i neke pjesme. Ako gledam to na taj način, pjesma mi ne može dosaditi i biti potrošna roba, nego će mi te riječi uvijek biti razgovor s Gospodinom.

»Pjesma sama priča priču, tako i svaka pjesma nosi dio mene, dio trenutka koji me dotaknuo«

Znamo da je sveta misa najjača molitva na zemlji, a pjesma nam može biti nešto naše osobno, privatno, nešto što će nas potaknuti na pokajanje. Pjesmom možemo i slaviti, ali uvijek joj je cilj dovesti nas bliže Otcu«, govori kantautor.

Poslanje autora duhovne glazbe

»Stvaranje duhovne glazbe uistinu jest poslanje, odgovorno i lijepo poslanje. Naši darovi, talenti najprije su potrebni nama samima, jer svaki se čovjek preko nečega treba izraziti. A posebno je lijepo kada moj talent koristi i drugima. Kada moj razgovor s Bogom, moja molitva bude još nečija molitva, kad se netko pronađe u mojim riječima, kada u nekome preko pjesama Bog probudi iskru promjene, kada se s nekim podijele radost i bol, zahvala s jednim ciljem – slaviti Otca nebeskoga, nema ljepšega poslanja i služenja od služenja Onomu koji nam je i darovao talente. Onim što nam je darovano slaviti Darivatelja.«

Evangelizacija duhovnom glazbom

»Glazba nema i ne smije imati smisao u samoj sebi, nego uvijek treba voditi dubljemu vjerničkomu životu, pristupanju sakramentima te živomu Kristu u euharistiji«, govori o. Karačić i nastavlja svoje razmišljanje o evangelizaciji glazbom konstatacijom da je u današnje vrijeme jasno vidljivo da glazba ima veliku ulogu u evangelizaciji. Evangelizacija je uz pomoć duhovne glazbe moguća jer »glazba je živa, privlači, ide izravno u srce i to je način da Riječ izravno djeluje u našim dušama. Melodija nema nikakve brane, ona dotiče i budi u nama sve što je možda godinama bilo usnulo, Riječ nas potiče na obraćenje, na kajanje, na slavljenje«, zaključuje franjevački kantautor, koji je za svećenika zaređen 2015.

Od krštenja preko vjenčanja pa sve do smrti
Korizmeno vrijeme bliži se kraju, pred nama su obredi Velikoga tjedna. Iako je to razdoblje u kojem se sve smiri i utihne, o. Karačić smatra da vjernicima glazba i u tom razdoblju i trenutcima razmatranja tih Otajstava i Kristove muke može pomoći. »Sva čovjekova osjećanja mogu se izraziti glazbom, svaki naš trenutak popraćen je glazbom, od krštenja preko vjenčanja pa sve do smrti. Glazba nam može pomoći da dublje shvatimo Otajstvo, može nam pomoći sabrati se, uvesti nas u događaje Kristove muke, kvalitetnije pristupiti obredima, može nas uvesti u molitvu, ali uvijek s ciljem pripreme za Kristovo djelovanje.«

IZVORGlas Koncila br. 13/2021.
Prethodni članakDOMOLJUBLJE NA POLICAMA Kako trgovci trguju »hrvatskim« proizvodom
Sljedeći članakNOVA SKUPINA: ŽRTVE PANDEMIJE I POTRESA Politika ne određuje prošlost, nego budućnost