Među trojicom svećenićke braće Weissberger – isusovcima Stankom, Antunom i Josipom – posljednji je zacijelo najglasovitiji. Izvrstan propovjednik simpatične pojave, erudit s dva doktorata, sjajan pisac i misionar bio je »elita« isusovačke elite svojega vremena.
Rođen je u Vinkovcima 4. svibnja 1922. Godine 1940. maturirao je na klasičnoj gimnaziji u Travniku i stupio u Družbu Isusovu. Filozofiju i teologiju studirao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove (FTI) u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu diplomirao je psihologiju, njemački, francuski i engleski jezik. Doktorirao je psihologiju 1970., a potom i filozofiju 1972. na katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji te je pripremao i doktorat iz teologije u Frankfurtu. Predavao je na FTI-u i na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, organizirao obiteljske ljetne škole, a utemeljio je i vodio savjetovalište za brak. Umro je u Zagrebu 18. travnja 1985.
Bio je vrlo plodan spisatelj. Između više knjiga spomenimo sljedeće: »U svjetlu metahistorije: razmišljanja za akademičare nedjeljom u 11 sati«, »Osnovni zakon svemira«, »Psihologiju« i sjajnu monografiju »Sir Thomas More – Engleski Sokrat«. Desetke članaka iz teologije, filozofije, antropologije, psihologije, komunikologije, fizike i drugih znanstvenih područja objavio je u »Obnovljenom Životu«, »Bogoslovskoj smotri« i »Crkvi u svijetu«. Povremeno je više mjeseci služio u engleskim župama, u Njemačkoj i u Belgiji. Godine 1981. u Zambiji je predavao na Bogoslovnom sjemeništu u Mpimi, a djelovao je i u Kongu.
Suvereno se krećući područjima prirodoslovnih i humanističkih znanosti, dokazivao je da sve stvoreno teži prema humanizaciji i spiritualizaciji silom svoje unutarnje snage, jer je »zakon otvorene ljubavi«, kako piše u uvodu knjige »Osnovni zakon svemira«, »upisan u sva tkiva svemira i prirode« te »snažnim zahtjevom govori i našem srcu. (…) Tako svi putovi, bilo oni fizike, bilo kemije, bilo studij biologije vode k Evanđelju.« Bio je intelektualac svjetskoga formata, a kao domoljub duboko svjestan posebnosti hrvatskoga katolicizma u svjetskim relacijama. »I mi smo stari kulturni katolički narod, imamo svoj ponos i svoju individualnost«, zapisao je. (L)
