Glas Koncila br. 47/2022.

Molitva za žrtve Domovinskoga rata ponovno ujedinjuje Hrvatsku
INTERVJU: BISKUP VLADO KOŠIĆ
POZIV CRKVE TIJELIMA EU-a
Hitno imenovati izaslanika za slobodu vjere
KOMENTAR
SISAK
Pokrenut proces beatifikacije i kanonizacije svećenika i bogoslova ubijenih u 20. st. na prostoru današnje Sisačke biskupije
ZAGREB
Kardinal s korisnicima pučke kuhinje i redovnicama Majke Terezije na 6. Svjetski dan siromašnih
OPASNOSTI IZLAGANJA DJECE EKSPLICITNU SADRŽAJU
Stvoriti sigurno digitalno okruženje prilagođeno djeci
NAŠI RAZGOVORI
(PRI)GOVOR ZNANOSTI
VJERNICI LAICI AKTIVNI U CRKVI
POVIJESNI FELJTON
UZ BLAGDAN SV. CECILIJE
KAKO STEĆI VRLINE
REPORTAŽA: ŽUPA SV. ANTE PADOVANSKOGA – GRABOVICA (BIH)

Iz tiska je izišao novi broj Glasa Koncila pripremljen za nedjelju 20. studenoga. Broj se otvara naslovnom fotografijom s molitve za žrtve Domovinskoga rata koja ponovno ujedinjuje Hrvatsku.

U fokusu novoga broja je poziv Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) koje se u posljednje vrijeme koristi brojnim europskim forumima i susretima s predstavnicima Europske unije kako bi pozvao Europsku komisiju da hitno imenuje posebnoga izaslanika za promicanje slobode vjere ili uvjerenja izvan EU-a. Poziv je još aktualniji u danima kada zaklada papinskoga prava »Pomoć Crkvi u nevolji« od 16. do 23. studenoga skreće pozornost na poštovanje vjerske slobode i progonjene kršćane inicijativom Crveni tjedan. »Ne govorimo o apstraktnoj političkoj igri: to je pitanje života i smrti«, upozorio je u razgovoru za Glas Koncila generalni tajnik COMECE-a dr. Manuel Enrique Barrios Prieto tijekom nedavnoga susreta u sjedištu Europske unije.

Glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić komentar piše uz Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata ususret kojemu je iz Sisačke biskupije objavljeno da se otvara postupak za beatifikaciju i kanonizaciju najmanje 25 svećenika i dvojicu bogoslova koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri od sredine tridesetih godina 20. stoljeća pa sve do 1990. »Kada je nedugo zatim obznanjeno da na svojem području slično planira učiniti i Zadarska nadbiskupija, to je moglo donijeti veliko ohrabrenje da se u skoroj budućnosti otvore i postupci da se blaženicima mučenicima proglase i katolički vjernici koji su tijekom Domovinskoga rata također ubijeni iz mržnje prema vjeri, ‘in odium fidei’«, piše među ostalim urednik Stanić.

U središnjem intervjuu biskup Vlado Košić govori o otvaranju postupka za beatifikaciju i kanonizaciju svećenika i bogoslova. Biskup Košić govori o detaljima postupka, osvrće se i na vukovarsku žrtvu, a govorio je i o bl. Alojziju Stepincu te ekumenskim odnosima sa SPC-om. »Naša je nakana pokloniti pozornost žrtvi naših svećenika koji su ubijeni iz mržnje prema katoličkoj vjeri, učvrstiti postojeći kult i povećati štovanje prema njima. Poruka je čuvanje istine, poštovanje žrtve i uzdanje u njihovu pomoć i zagovor u našim trpljenjima«, rekao je među ostalim biskup Košić u razgovoru.

Grabovica, mjesto na jugozapadnoj granici Bosne i Hercegovine u koju odlazi ovotjedna reportaža, već desetljećima živi dvostrukim životom. Ponikli na obroncima brda što Buško blato dijeli od Duvanjskoga polja, njezini su žitelji i sami razdijeljeni između života u hrvatskoj prapostojbini i žitka u inozemstvu. No pet naselja grabovičke župe sv. Ante Padovanskoga ne povezuje tek križ raseljenosti, nego i križevi sedam grobljanskih kapelica – križevi koji kriju tajnu uskrsnoga veselja.

Proturatni stihovi Denisa Gurlice, koji je čudom 18. studenoga 1991. izbjegao nasilnoj smrti u rodnoj Škabrnji, rat jedva da i spominju. Možda baš zato svojemu autoru pomažu prebroditi ratnu traumu, učeći pritom i čitatelje da je »gore po cvijeću obuven / nego po trnju bos«. U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Grulica govori o svojoj prvoj zbirci pjesama.

Barem 5 trudnica stradalo je od srpskih napada na Vukovar. O njima, ali i nebrojenim drugim nevinim žrtvama rata odnedavno svjedoči spomenik »Ruža hrvatska« postavljen pred vukovarskom bolnicom. No taj spomenik svakomu prolazniku postavlja i pitanje postoji li ikakvo etičko opravdanje za oduzimanje nevinoga života?