Da je suvremenim Europljanima ipak najvažnija obitelj, a tek potom nacionalnost i spol, pokazalo je istraživanje Eurobarometra »Vrijednosti i identiteti građana EU« provedeno među 27 000 ispitanika krajem prošle godine. Dijana Jurasić u Večernjem je listu analizirala istraživanje o tim i drugim vrijednostima, a pokazalo se da građani EU-a najviše cijene neovisnost sudaca i pravo na pošteno suđenje (82 %), zatim slobodu mišljenja, izražavanja i vjere (81 %), a na osobnoj razini najvažnija im je briga o bliskim osobama (77 %) i donošenje odluka o svom životu (78 %). Gotovo tri četvrtine građana EU-a cijeni i važnost jednakih mogućnosti za sve, brigu o prirodi i osjećaj sigurnosti. Za golemu većinu ispitanika važno je da se njihova zemlja zaštiti od svih prijetnja, žele miran i siguran život u svojim državama.
Tek nakon tri prve ključne identifikacije sa svojim obiteljima, s čime se identificira 81 % građana, slijedi identificiranje s nacionalnošću 73 %, sa spolom 72 %, pa se tek potom 61 % ispitanika identificira sa svojim etničkom ili rasnim podrijetlom, njih 56 % s Europljanima, a 53 % s religijom ili uvjerenjima.
Politolog dr. Anđelko Milardović protumačio je da prvo identitetsko utemeljenje građani EU-a očekivano vide u svojoj obitelji, a odmah nakon toga identificiraju se s nacionalnošću, odnosno sa svojim nacionalnim državama. Unatoč teorijskomu konceptu o kraju nacionalnih država, očito je, smatra, da nije došao njihov kraj, nego je riječ o tipu revitalizacije nacionalnih država i transformaciji globalizacije. Među građanima preteže koncept tzv. metodološkoga nacionalizma, to jest jače je povjerenje u nacionalnu državu u odnosu na skepsu prema transnacionalnim organizacijama kakva je Europska unija, poručio je politolog koji se priprema za pisanje knjige »Ideja Europe – od ideje do dekadencije«. Unatoč nerijetko nategnutim konotacijama o nacionalizmu i isticanju nacionalnosti Hrvata, Hrvati se manje identificiraju s nacionalnošću (62 %) od prosjeka EU-a i tek se nešto više identificiraju s religijom ili uvjerenjima (57 %) od prosjeka EU-a. Tradicija je važna za više od polovice građana EU-a (53 %) i u određenoj mjeri za trećinu ispitanika, a kod nas je važna za 58 % građana.
I sociologinji dr. Sonji Podgorelec očekivano je da se građani najviše identificiraju s obitelju pa s nacionalnošću jer im je njihov mikrokozmos najvažniji. Navela je primjer Francuza kojima je jako važna nacionalnost, uz koju vežu francuski jezik, ističući da ako netko dobro ne zna francuski u njihovoj zemlji, ne će ga lijepo gledati. Zamjećuje da hrvatski građani po vrijednostima i identitetima ne odstupaju bitno od prosjeka EU-a. Dok šest od deset građana EU-a pridaje veliku važnost toleranciji, tri četvrtine građana podupire pravo na slobodno kretanje unutar EU-a, no u tome postoje male, ali značajne razlike među zemljama jer iznad prosjeka slobodu kretanja u EU-u podržavaju Španjolci, Latvijci, Grci, Ciprani, Estonci i Bugari, a ispod prosjeka slobodu kretanja podržavaju Finci, Šveđani, Talijani, Rumunji, Danci, Francuzi i Česi.
U doba iščekivanja božićnih i novogodišnjih blagdana pojavljuju se ponovno neki problemi povezani s opasnim sredstvima za slavljenje – petardama i drugim neprimjernim upaljivim sredstvima. U MUP-u ističu da je zabranjena bilo kakva prodaja ili čak predaja petarda drugoj osobi, piše Bruno Drempetić u Jutarnjem listu. Za situacije u kojima neovlaštena osoba prodaje, nabavlja ili upotrebljava petarde i redenike kategorije F2 ili F3 predviđena je kazna u iznosu od 5000 do 15 000 kuna. U Zakonu o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja navedene su i sankcije za trgovine koje će građanima za osobne potrebe prodavati sporne petarde. U tom slučaju najniža moguća kazna iznosi 10 000, a najviša 30 000 kuna. Hrvatska nije prva država koja je donijela odluku o zabrani upotrebe određenih pirotehničkih sredstava. Slična odluka na snagu je stupila u Sloveniji 2008. godine. Slovenci su zabranili upotrebu pirotehničkih sredstava kategorije F2 i F3 čija je glavna karakteristika njihova bučnost. Slovenska je policija također te godine imala probleme s tada ne toliko razvijenim i popularnim internetskim trgovinama. U izvješću tržišne inspekcije Republike Slovenije za 2008. godinu navode se problemi brojnih oglasa koji bi se počeli pojavljivati u prosincu te su mamili ljude na kupnju petarda. To su pokušali kontrolirati uklanjanjem oglasa u suradnji s operaterima te su otkrivali identitete oglašivača, a inspektorat je zaključio da u tom području »nadzor treba pojačati«. Uz Hrvatsku i Sloveniju uporaba pirotehnike u EU-u djelomično je zabranjena u Austriji, Estoniji i Finskoj, a i Nizozemci su lani odlučili stati nakraj upotrebi svih pirotehničkih sredstava. Irci pak dopuštaju upotrebu također kategorije F1, a zakon ima korijene još u aktu o eksplozivnim tvarima iz 1875. godine. U Irskoj su kazne za neovlaštenu prodaju ili posjedovanje nedopuštenih pirotehničkih sredstava puno striktnije nego u Hrvatskoj. Tako onaj s nedopuštenom pirotehnikom, prema odluci iz 2006., mora platiti kaznu od 10 000 eura ili provesti pet godina iza rešetaka, a moguće i oboje.
