NAJMLAĐA SLAVONSKOBRODSKA ŽUPA Pred Papom su zavapili: »Santo subito!«

Snimila: B. Lukačević | Na sve tri nedjeljne mise crkva je puna vjernika
U 800-tinjak obitelji živi oko 2500 vjernika. Od osnutka do sada u župi je kršteno 309 novih članova, umrlo je 212 župljana, pričešćeno 366 djece, krizmano 394 mladih, a ženidbu su sklopila 92 para. Prošle godine kršteno je 34, umrlo 23, prvopričesnika je bilo 42, krizmanika 25, a vjenčano je 8 parova.

Najmlađa župa Slavonskobrodskoga dekanata, župa bl. Alojzija Stepinca, osnovana 23. kolovoza 2009. godine odvajanjem od župe Gospe Brze Pomoći, smještena je na području brodskoga naselja Andrije Hebranga i okolnih ulica. Osnovao ju je nadbiskup Marin Srakić. U početku se zajednica okupljala u malom unajmljenom prostoru, a od 2011. u većem prostoru koji je djelomično zadovoljavao potrebe župe. Temeljni kamen za izgradnju župnoga pastoralnoga središta, koje je blagoslovio papa Benedikt XVI., položio je 15. listopada 2016. nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić. Novoizgrađeno župno središte s pastoralnim centrom i privremenom crkvom bl. Alojzija Stepinca blagoslovio je 7. srpnja 2018. đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić. Izgradnja prve faze pastoralnoga središta omogućava redovito funkcioniranje župne zajednice, a u daljnjem je planu izgradnja župne crkve i župne kuće.

Uspjeh dvostruke gradnje

Sadašnji je i prvi župnik župe od samoga osnutka Tomislav Ćurić, koji je i pri kraju doktorskoga studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Prisjećajući se samih početaka kada su se okupljali u malom unajmljenom prostoru, kada je većina vjernika misu pratila i na šetalištu ispred prostora, i ljeti i zimi, a potom gotovo 8 godina u većem nedovršenom prostoru, župnik govori kako se unatoč nepovoljnim i nedovoljnim uvjetima za život i funkcioniranje župe ipak sve više vjernika okupljalo i upoznavalo te raslo i dozrijevalo u povezanosti s Bogom i jedni prema drugima. »Drago mi je čuti od mnogih vjernika kako je prisutnost crkve promijenila lice ovoga dijela grada. Ljudi su se međusobno upoznali, zbližili, ostvaruju različite susrete, njeguju zajedništvo i na crkvenoj i na društvenoj razini. Dok smo izgrađivali živu zajednicu Crkve trudili smo se voditi brigu i o materijalnoj izgradnji. U tome su nam pomogli naši župljani, mnogi dobročinitelji, a svakako želim istaknuti veliku brigu i podršku uprave Grada Slavonskoga Broda na čelu s gradonačelnikom Mirkom Dusparom te svesrdnu pomoć Đakovačko-osječke nadbiskupije, koja nas je, od prvoga dana, kroz sve daljnje godine pratila, podržavala i pomagala u svim našim nastojanjima. U razdoblju pripreme za gradnju i tijekom izgradnje susretali smo se i s različitim poteškoćama koje smo nastojali nadilaziti. Za godinu i osam mjeseci uspjeli smo privesti kraju izgradnju prve faze zamišljenoga projekta, koji smo prilagodili sadašnjim potrebama. Budući da je izgradnja cijeloga projekta zahtijevala znatna materijalna sredstva i određeno vrijeme za samu izgradnju, činilo se prikladnim u nijansama promijeniti zamišljeni projekt. Tako smo od zamišljene prve faze, nakon određenih projektantskih i građevinskih intervencija i izmjena, došli do rješenja koje u potpunosti zadovoljava sadašnje potrebe župne zajednice. Izgradili smo multifunkcionalni objekt u kojem se nalazi privremena župna crkva, dvorana za pastoralne i katehetske susrete, stan za župnika i drugi potrebni prostori«, ističe župnik Ćurić.

Rad u župi zapravo je zvanje

Župa s ponosom nosi ime Alojzija Stepinca, kojega svi župljani doživljavaju svetim i velikim zagovornikom na nebu, što je vidljivo kako na području gradnje župnoga pastoralnoga središta tako još više u ostvarenju i življenju župnoga zajedništva. Zasluga, ističu blaženikovi štovatelji, najviše pripada župniku Ćuriću, koji je zajedno s dekanom Ivanom Lenićem bio i inicijator toga da župa nosi Stepinčevo ime. I dok župnik ističe kako ništa ne bi mogao bez svojih suradnika, za koje tvrdi da su mu desna ruka, oni pak ističu da s velikom radošću dolaze u svoju župu, da im ništa nije teško raditi, jer župnik im daje beskrajno povjerenje, otvoren je za suradnju, podržava njihove ideje… te župu uistinu doživljavaju kao svoj drugi dom.

Vjeroučitelji u župi su Dalibor Velički, koji predaje vjeronauk u Industrijsko-obrtničkoj školi, i Ana Želinski, koja predaje vjeronauk u OŠ Dragutina Tadijanovića. Župnik ističe da se oboje iznimno trude i angažiraju na raznim područjima kako bi unaprijedili život župne zajednice. Oni, zajedno sa župnikom, osobito vode brigu o katehezama u pripremi za prvopričesnike i krizmanike. Vjeroučiteljica vodi brigu i o župnoj administraciji, a vjeroučitelj je i izvanredni djelitelj pričesti, te pomažu župniku i u svemu drugom što je potrebno. Svjesni da to što rade nije samo zanimanje, nego napose zvanje, ističu da je unatoč svim poteškoćama lijepo raditi s djecom i mladima te da je za njihov odgoj potrebno mnogo ljubavi. Svjesni su, kažu, da njihova zauzetost u župi traži odgovornost i veliki angažman, ali zbog susretljivosti župnika, kojega doživljavaju kao pravoga prijatelja, s radošću sudjeluju u životu župne zajednice. Posebno ih raduje kada na djeci i mladima s kojima rade primijete da oni rado dolaze u župu, uključuju se u župne skupine, od ministranata i pjevačkih zborova do kreativnih radionica i raznih drugih akcija. Dodaju kako zahvaljujući župniku svaki župljanin u župi može naći svoje mjesto interesa i angažmana.

Od »crvenoga« do kršćanskoga grada

O povijesti župe kao i povijesti grada Slavonskoga Broda, koji je u ona komunistička vremena bio poznat kao »crveni« grad, a od demokratskih promjena slovi kao kršćanski grad, čini se da najviše zna povjesničar dr. Mato Artuković, koji je član pastoralnoga vijeća, a zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest – podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, koji je sam utemeljio. Bavi se poviješću 19. i 20. stoljeća, posebno hrvatsko-srpskim odnosima i poviješću Srba u Hrvatskoj. Prisjeća se da je to naselje, koje je zahvaljujući njemu dobilo naslov Andrije Hebranga, bilo radničko, ali su tu stanovali i oficiri JNA.

»Naš prvi brodski župnik Vid Mihaljek, koji je bio veliki vizionar, želio je u naselju osnovati župu pod titulom Srca Isusova, jer se Stepinčevo ime tada nije smjelo ni spomenuti. Prve mise početkom 1989. služene su nedjeljom u Mjesnoj zajednici. Župa je, sociološki gledano, najteže što se može zamisliti, jer smo živeći u zgradama doista otuđeni, a osnivanjem župe sve se promijenilo. Župnik Tomislav, kojega doživljavam kao čovjeka molitve koja se pretače u konkretna djela, komunikativan je, otvoren, vrstan propovjednik, dobar organizator. S nama je mnogo toga prošao, izdržao. Došao je na ledinu i u deset godina učinio ‘čuda’ – kako gradnjom pastoralnoga centra u vrijeme dok je bio teže bolestan zbog operacije kralježnice, ali još više time što nas je zbližio, povezao, te se sada doista osjeća naše zajedništvo. Mi smo svi sretni što nam je naš svetac Stepinac zaštitnik i to doživljavamo kao veliki Božji dar. Žao mi je kad se mi Hrvati lako odričemo svojih velikana, umjesto da učimo iz povijesti, koja je odista bila teška«, ističe vijećnik dr. Artuković, koji je u župi i izvanredni djelitelj pričesti.

Utočište za majke hrvatskih branitelja

Za razliku od njega, koji dobro poznaje Stepinčev lik, mnogi župljani o njemu su više doznali tek u deset godina djelovanja župe. Svjedoči to i zauzeta župljanka Kata Jira, članica pastoralnoga vijeća i voditeljica župnoga Caritasa. Kako je zaposlena u Gradskoj upravi kao stručna suradnica za zdravstvo i socijalnu skrb, dobro poznaje potrebe vjerskih zajednica u gradu te ističe da grad prepoznaje potrebite i na razne načine pomaže župama, kako u gradnji vjerskih objekata tako i obiteljima u potrebi. Kao voditeljica župnoga Caritasa ističe da je cijela župa veliki Caritas, jer kada organiziraju prigodne akcije gotovo se svi odazovu. »Posebno su mi na srcu majke branitelja koje u predbožićne blagdane obiđu djeca s prigodnim darovima, druže se s njima te im tako barem malo olakšamo njihovu patnju i bol«, naglašava vijećnica Jira i dodaje da je u tome posebno dragocjen rad kreativnih radionica.

Remek-djela za potrebite u župi

Riječ je o radionicama koje dvije godine vodi profesorica glazbene kulture u osnovnoj školi Alenka Jozić. Ona ističe da joj je posebna radost raditi u kreativnim radionicama koje okupljaju tridesetak djece i petnaestak odraslih vjernika. S odraslima radi četvrtkom, a s djecom subotom. Izrađuju razne nabožne i druge predmete, koji postaju prava mala remek-djela. »Cilj je radionice razvijati kod djece i odraslih maštu, kreativnost i stvaralaštvo. Radionice su osmišljene tematski, tako u listopadu i svibnju izrađujemo krunice, a pred Uskrs, Božić i patron župe izrađujemo prigodne ukrase i predmete. Sudjelujući na radionicama djeca se koriste raznim slikarskim i crtačkim tehnikama u kojima razvijaju grubu i finu motoriku. Djecu potičemo na samostalnost, istraživanje i razvoj kritičkoga mišljenja, što je iznimno važno. Razvijaju komunikacijske vještine, suradničko ponašanje i timski rad, a krajnji nam je cilj sredstvima koja prikupimo pomagati potrebitima«, ističe profesorica Jozić.

Župljanin Mile Stanković – informatičar, kao član Ekonomskoga vijeća aktivno sudjeluje u životu župne zajednice, osobito pomažući župniku zajedno s ostalim članovima vijeća u materijalnom upravljanju župom. Kao otac trojice sinova doživio je obiteljsku tragediju smrti svoje supruge Branke, koja je također aktivno sudjelovala u životu župe. On ističe svoju privrženost župnoj zajednici, koja mu je zajedno sa župnikom bila od velike pomoći, napose kada su se kao obitelj morali suočiti s gubitkom supruge i majke. »Povezanost sa župom daje nam snagu u svakodnevnom životu«, ističe vijećnik Stanković.

Raspjevani naraštaji na Hebrangu

Ljepoti liturgije zasigurno uvelike pridonose pjevači. Da svaka nedjeljna i blagdanska misa doista bude radosno i raspjevano slavlje, zaslužni su zborovi, a i njih u župi imaju tri. Voditeljica velikoga župnoga zbora je Lidija Matić, profesorica glazbene kulture zaposlena u osnovnoj školi u Novoj Kapeli, a orguljašica je Božana Kljajić, profesorica biologije i kemije u slavonskobrodskoj gimnaziji. Obje su završile Nadbiskupijsku glazbenu školu te ističu da im to uvelike pomaže u pripremi liturgijskih pjesama. Zbor okuplja tridesetak župljana koji rado dolaze na probe, a pjevaju na podnevnoj misi. Za dječji zbor, koji pjeva na jutarnjoj misi u 9 sati, zadužena je prof. Marija Knežević-Baračević. Ističe da je djeci doista radost pjevati na misi, i rado dolaze subotom na probe. »Zbor okuplja djecu od 3. do 8. razreda i trenutačno ih je dvadesetak. Najviše vole pjevati božićne pjesme i duhovne šansone, ali kao voditeljica učim ih liturgijske pjesme koje prevladavaju na našem repertoaru«, ističe voditeljica. Zbor mladih okuplja petnaestak mladih koji pjevaju nedjeljom i blagdanima na večernjoj misi. Voditeljica im je Ivana Hrskanović. Svjedoči da to doista radi s ljubavlju jer vjeruje da je mlade kroz pjevanje lakše privući u župu.

Bl. Stepinac prisutan i u osnovnoj školi

U zboru su većinom djevojke, a orguljaš im je trinaestogodišnji Roko Stanić. On ne samo da je dobar orguljaš, čemu zahvaljuje glazbenoj školi koju pohađa, nego je i u svojoj osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića odličan učenik, i uspješan na županijskim natjecanjima iz hrvatskoga i informatike. Odgajan u uzornoj katoličkoj obitelji, a i stric mu je Pero Stanić svećenik, voli sve što je povezano s Crkvom i u svojoj kolekciji ima mnogo minijaturnih liturgijskih predmeta. On je u župi i voditelj ministranta, kojih ima četrdesetak. Ozbiljan je i odgovoran napose za vrijeme mise, a tomu uči i ostale ministrante. Ponos na svojega učenika, za kojega kaže da je doista darovito, inteligentno i dobro dijete, izražava i ravnateljica njegove osnovne škole Ana Blagović. Zahvaljujući njezinoj zauzetosti u župi, u kojoj je član Ekonomskoga vijeća, suradnja župe s OŠ Dragutina Tadijanovića je iznimna. Dok je župa djelovala u unajmljenim prostorima mise za patron župe i veća događanja slavljeni su u školskoj dvorani, a likovne kolonije, tribine i druga događanja održavani su također u prostorijama škole. Ravnateljica ističe da ni sama nije mnogo znala o Stepincu dok nije zaživjela župa. Sada nastoji i djeci kroz predmete približiti Stepinčev lik. I u toj kao i u drugim školama u gradu osjetno je manji broj djece te navodi kako ih je 2006. bilo 510, a ove godine samo 300. Posebno joj je drago, ističe, kada svoju školsku djecu i njihove roditelje vidi redovito na nedjeljnoj misi, što pridonosi i dobroj suradnji roditelja i profesora. Kako je od djetinjstva vjernica, u svojem uredu ima i Stepinčev kip, koji je svim institucijama u župi darovao župnik.

Molitvene zajednice i njihovi plodovi

S ljubavlju u svojoj župi sudjeluje i Ines Drašković, voditeljica organizacijskoga tima, koju suradnici zovu »tehnička podrška«, jer se doista brine da sve u župi »štima«. Spretna i vrijedna, ističe da ju raduje zajedništvo župljana.

U župi djeluju dvije molitvene zajednice: Molitveni vijenac bl. Alojzija Stepinca u kojem se svakodnevno moli na razne nakane i Molitvena zajednica koja svakodnevno moli za duhovna zvanja. Plod su molitava i tri duhovna zvanja: svećenik Vedran Bilić, redovnik fra Mislav Lukačević i pripravnica za redovničke zavjete s. Veronika (Lucija) Opačak. U molitvene zajednice uključeno je više od dvjesto pojedinaca i obitelji zauzetih na različitim područjima župnoga života. Ove godine Nadbiskupijsku školu za župne suradnike završile su župljanke Kristina Zupčić i Svjetlana Živković, koje su također aktivne u župi. U redovitoj župnoj katehezi sudjeluju djeca i mladi od 2. razreda osnovne škole do 3. razreda srednje škole. Susreti za mlade održavaju se utorkom. Od osnutka župe svake se srijede u velikom broju okupljaju odrasli vjernici na kateheze za odrasle kako bi proširiti svoje znanje o vjeri i drugim temama iz crkvenoga i društvenoga života. Na redovite susrete okuplja se i zajednica bračnih parova, koji kroz zajedničku molitvu, promišljanja i druženja nastoje obogatiti svoj svakodnevni bračni i obiteljski život. O urednosti crkve i njezinu okolišu, brizi za misno ruho, crkvene paramente, cvijeće… vodi brigu nekoliko skupina žena i muškaraca. U različita liturgijska događanja te katehetske, pastoralne, karitativne i druge programe vjernici se rado uključuju i u njima sudjeluju i djeca i mladi i odrasli. U župi se od njezina osnutka na osobit način njeguje pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji – Gospi od Zdravlja. Brojni vjernici iz župe i grada sudjeluju kako na cjelodnevnom euharistijskom klanjanju na njezin blagdan tako i na klanjanju svake prve nedjelje u mjesecu.

Bl. Stepinac – kormilar u župnim olujama

Župnik ističe i svoj doživljaj te mlade župe: »Biti župnikom novoosnovane župe velik je Božji dar, ali i zadaća. I veliki izazov. Zahvalan sam Bogu što mi je omogućio da zajedno sa svojim župljanima sudjelujem u svetom djelu izgradnje, najprije župnoga zajedništva u našoj međusobnoj povezanosti, a onda i izgradnje župnoga središta. Djelo izgradnje žive zajednice i župnoga središta doista je za mene sveto djelo, jer sam po njemu, gotovo više nego ikad, doživio Božju brigu, pažnju i ljubav koja me svakodnevno ohrabrivala i nosila. Kroz sve ove događaje imao sam prilike doživjeti svu ljepotu svećeničkoga života i poslanja, koja se na različite načine očitovala po Božjoj milosti i ljudskoj dobroti. Istina, bilo je tu i mnogih pitanja, nejasnoća, nedorečenosti, neprospavanih noći te ‘olujnih’ dana i događaja. Ali oni su neusporedivi s Božjom providnošću i njegovim blagoslovom koji sam svaki dan mogao osjetiti. Volio bih kad bi svaki svećenik imao priliku sa svojom zajednicom stvarati gotovo iz ničega i zajedništvom stvoriti nešto lijepo i vrijedno. A to što se tako stvara, u što se ulažu svi mogući napori, to se posebno voli i cijeni i to nas na osobit način i same izgrađuje. Nadam se da ćemo ustrajnom zauzetošću i zajedništvom, po zagovoru našega zaštitnika, nastaviti izgradnju župne zajednice u svim njezinim segmentima. Molimo za to i drugima se preporučujemo u molitve.«

 »Zagrljaj svetosti mučenika i pastira«
Župa se osobito ponosi svojim zaštitnikom – blaženim Alojzijem Stepincem. Kroz razne kateheze, tribine, predstavljanja knjiga i druge aktivnosti vjernici su ga imali prilike vrlo dobro upoznati. Župniku je, rekao je, iznimno važno da se vjernici svojemu zaštitniku Stepincu približe na način da nasljeduju njegovu duhovnost i svetost. Zato posebno mjesto u crkvi zauzima relikvijar sa Stepinčevim zemnim ostatcima koji je izradio akademski kipar Vid Vučak. Relikvijar su nazvali »Zagrljaj svetosti mučenika i pastira«, a župi su ga darovali svećenici prijatelji župe, među kojima se ističe i sadašnji pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić, koji je Stepincu u čast napisao i pjesme koje se pjevaju i u toj župi i u drugim župama diljem domovine. »Stepinčeva relikvija koju je za našu župu od kardinala Josipa Bozanića zamolio naš nadbiskup Đuro Hranić za nas je trajni poticaj za nasljedovanje kršćanskih vrijednosti koje je hrabro živio i branio naš zaštitnik. Jako smo ponosni što je naša župa postala čuvaricom dijela njegovih zemnih ostataka pred kojima se svakodnevno molimo utječući se svojemu zaštitniku u zagovor. Kad smo prošle godine kao župna zajednica hodočastili u Rim kako bismo zahvalili Gospodinu za 10 godina našega župnoga zajedništva, s ponosom smo na Trgu sv. Petra na audijenciji s papom Franjom razvili veliki i uočljivi transparent na kojem je između ostaloga pisalo: »Stepinac – santo subito!« Bio je to izraz naše želje koju smo očitovali pred Papom i mnoštvom okupljenih vjernika da se našega zaštitnika što prije proglasi svetim, kako bi sjaj njegove svetosti bio poticaj svim vjernicima u zauzetoj ljubavi prema Bogu, Crkvi i svojemu narodu«, ističe župnik Ćurić. Uz spomenuti relikvijar crkvu oplemenjuju djela akademskoga kipara Anđelka Odaka i akademske slikarice Snježane Bošnjak.

IZVORGlas Koncila br. 45/2019.
Prethodni članakDRUGARSKI BEZOBRAZLUK Zar ste zaboravili kako je divno bilo u komunizmu?
Sljedeći članakKRVAVA PROPAGANDA Kako je nobelovac postao dezinformiran