OBITELJ NAKIR VIŠE OD 150 GODINA ČUVA GOSPU OD PRIZIDNICA Veleštovana crkva »od naši mista«

Snimio: D. Borovčak | Obitelj Nakir više od 150 godina čuva Gospu od Prizidnica

Pustinju Prizidnice na Čiovu čini crkva Gospe od Prizidnica i stambena i gospodarska zgrada, uklopljena uz vrlet okomite stijene. Posebnu skrb za svetište i imovinu od 1857. godine vode članovi obitelji Nakir, uz pomoć svih dragovoljnih župljana Slatina. Danas je protagonist toga obiteljskoga pothvata Tomislav Nakir, vrlo vitalan i produhovljen u svojoj 91. godini. Za života, uz Tomislava je vrijedno pomagala i njegova supruga Ruža Nakir. Danas tradiciju čuvanja ključeva i uređivanje crkvice Gospe od Prizidnica nastavljaju njihova djeca, sinovi Joško i Marinko te kći Mirjana.

Oni su ponosni na svoje obiteljsko stablo, počevši od prapradjeda Lovre Nakira, rođenoga 1798. godine. Godine 1857. Nakiri se spominju kao glavni težaci Prizidnica. Kći Mirjana tumači i dokument kad je splitsko-makarski biskup Marko Kalogjera 1869. i 1872. ovlastio Lovrine sinove Jozu i Marina Nakira za prikupljanje milodara za popravak crkve »Blažene Gospe od Prizidnica, koja je jedna od najstarijih i veleštovanih crkava od naši mista«. Preslika toga dokumenta danas je izložena u pastoralnoj dvorani u Prizidnicama. To dokazuje vrijednu obiteljsku lozu Nakira koji su već više od 150 godina čuvari ključeva, predvoditelji organiziranja čišćenja i uređenja uoči blagdana, u slijedu tradicije proslava Gospe od Prizidnica. No u razgovoru Nakiri blagonaklono ističu zasluge svih drugih mještana Slatina, nižući imena pojedinaca i obitelji iz Slatina, koja nije moguće sve ni zapisati. Svetište se pohodi u blagdanskim prilikama, četiri puta na godinu. Gospinim svetištem upravlja slatinski župnik Ante Čulić od 2002. godine.

No ne može se iz dvora Nakirovih otići a da se ne upozna još jedna sposobnost i vrlina glave obitelji. Tomislav Nakir je nakon svoga umirovljenja, uz dugogodišnjega čuvara i obnovitelja Prizidnica te vrsnoga kroničara važnih događanja u svojem kraju (poput spašavanja crkvenoga inventara tijekom Drugoga svjetskoga rata koje je predvodila njegova obitelj), pokazao još jedan svoj talent, a to je izrada maketa ribarskih barki i brodova. Bez nacrta i posebnih planova, vrlo precizno u svim sastavnim detaljima, u visokoj dobi Nakir izrađuje impresivne makete brodova u konobi u kojoj se nalazi i radionica. Nadahnut posebnim talentom, radi od raznih materijala, pa i od morskih oblutaka. U njegovoj zbirci nalaze se barke i reljefne slike, od drva i kamena i, jasno, svetište od Prizidnica, izrađeno od kamenčića, do detalja. Kuća je puna njegovih djela i s vremenom je postala prava mala galerija. Iz Nakirovih radova izvire ljubav prema tradiciji hrvatskoga čovjeka, pomorca, ribara i težaka, s ljubavlju za obitelj i domovinu, na vjekovnoj tradiciji vjere i s pouzdanjem u Gospu od Prizidnica.

Crkvu Gospe od Prizidnica gradili su poljički svećenici glagoljaši u 16. stoljeću. Kao prvi se na natpisu na pročelju crkve spominje Juraj Stoidražić, zapisan kao graditelj crkve iz 1546. godine, a Pustinja je kao samostanska zajednica opstojala do polovice 19. stoljeća. Gospa od Prizidnica u župi Slatine časti se gotovo pet stoljeća. U crkvi se nalazi središte pobožnosti – slika Majke Božje s Djetetom – Milosna Gospa. Slika se u očuvanim dokumentima spominje prvi put 1750., u službenom pohodu splitskoga nadbiskupa Pacifika Bizze. U umjetničkom pogledu slika je vrlo vrijedan rad iz 14. stoljeća iz glasovite slikarske škole na Kreti. Original se danas čuva u župnoj crkvi u Slatinama. Legenda govori da ju je more izbacilo na morski žal.

IZVORGlas Koncila br. 45/2020.
Prethodni članakNEKI NAGLASCI IZ ENCIKLIKE »FRATELLI TUTTI« PAPE FRANJE (3) Papin manifest »političke ljubavi«
Sljedeći članak»TKO NE SIJE, I NE ŽANJE« Bog povjerava, a čovjek odgovara