PRVA STOLJEĆA RAPSKE KATEDRALE Crkva koju je osobno posvetio papa

Snimio: Z. Galić | Župna crkva Uznesenja BDM u Rabu od 4. do 12. stoljeća

Postojanje Rapske biskupije i katedralne trobrodne bazilike (danas nadžupne crkve) s pet pari stupova i lukova i završetkom sedmerostrane (poligonalne) apside od 4./5. st. potvrđuju nedavni arheološki nalazi. Pronađeni su arhitektonski ukrasi, stupići bifornoga prozora, ostatci krstionice na sjevernoj strani crkve (pregrađena dodatkom apside u ranom srednjem vijeku), podnih mozaika u oratoriju (mjesto za molitvu vjernika) iz 4. st., ali i njezin trobrodni vanjski dio te par kapitela između brodova u kolonadi iz 5. st. Uz Krčku biskupiju u najranijim stoljećima kršćanstva na Kvarneru su bile prisutne još Rapska i Osorska biskupija koje su papinom bulom 30. lipnja 1828. ukinute i pripojene Krčkoj biskupiji. Kroz povijest metropolitanska sjedišta tih biskupija nalazila su se u Saloni, Splitu, Akvileji, Zadru, Gradu i Veneciji.

Dolazak slavenskih plemena u Dalmaciju u 7./8. st. (propast Salone g. 614.) poštedio je Rab i romansko stanovništvo koje nastavlja život pod upravom Bizanta, a stvaranjem hrvatske države u 10. st. dolazi pod neposrednu vlast kralja Tomislava (g. 1000. nakratko je u vlasti Venecije), a kasnije u 11. st. pod kraljem Petrom Krešimirom IV.

Zahvaljujući takvim okolnostima, do 9. st. katedrala u Rabu i ostale crkve s antičkom osnovom obnavljane su unošenjem predromaničkih ukrasa. Iz toga je vremena ciborij (pregrađen u 15./16. st.) nad glavnim oltarom, ukrašen životinjskim i biljnim motivima, dijelovi oltarne pregrade i šest kapitela još od 6. st. U romanici 11. st. u unutrašnjosti katedrale dodaju se dvije bočne polukružne apside i kapiteli s lisnim motivima. Iz toga je vremena vrijedna bizantska ikona Krista Kralja od mramora, koja je danas ugrađena u sjeverni unutarnji zid.

Dvanaesto je stoljeće vrijeme intenzivne gradnje, kada je izgrađeno današnje pročelje katedrale (građeno od g. 1118.), a posvetio ga je zajedno s katedralom papa Aleksandar III. g. 1177. ploveći iz Zadra u Mletke.

IZVORGlas Koncila br. 40/2019.
Prethodni članakPOTHVATI UDRUGE »SVETI JERONIM« Programi za starije i mlade
Sljedeći članakMARTIN GRGUROVAC, IZDAVAČ I UREDNIK NIZA »HRVATSKI VELIKANI«, USUSRET MANIFESTACIJI »MJESEC HRVATSKE KNJIGE« Donijeti novu knjigu u svaki naš dom, više puta godišnje