Među katoličkim intelektualcima stradalim tijekom ili nakon Drugoga svjetskoga rata nalazi se i nekoliko glazbenika, među kojima je uz fra Anzelma Canjugu, Miroslava Grđana, Jordana Viculina i fra Bernardin Sokol.
Rođen je 22. svibnja 1888. u Kaštel-Sućurcu. Niže razrede gimnazije pohađao je na otočiću Košljunu, a 1908. završio je višu humanističku gimnaziju u zavodu Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru. Teologiju je studirao u samostanu Male braće u Dubrovniku. Za svećenika je zaređen 1912. Od 1915. do 1917. studirao je na konzervatoriju u Klosterneuburgu kod Beča. Istodobno je na Augustinskoj teologiji učio crkveno pravo, moral, pastoral i liturgiku. Potkraj 1917. došao je u samostan Male braće u Dubrovnik, gdje je predavao moralku, crkveno pravo i glazbu, a od 1918. i glazbu na Dubrovačkoj državnoj gimnaziji. Teologiju je doktorirao 1925. na Sveučilištu u Rimu, gdje je na Papinskoj višoj glazbenoj školi 1926. završio studij muzikologije. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je do 1932. uvod u koralno pjevanje i crkvenu muzikologiju. Od srpnja 1932. bio je na Badiji. Kad su Talijani 1941. okupirali veći dio Dalmacije, sklonio se u Zagreb, a na Badiju se vratio 19. veljače 1944. Partizani su ga odveli s Badije uvečer 28. rujna 1944., ubili ga u barci između Badije i Orebića i bacili u more. Kad su ga počeli nasmrt tući, uzviknuo je: »Živio Krist Kralj!«
Osim glazbenih djela, pisao je o glazbi, glazbenicima i glazbalima, najviše u »Svetoj Ceciliji« i »Cerkvenom glasbeniku« te u »Narodnoj politici«, »Hrvatskoj straži«, »Katoličkom listu«, »Euharistijskom glasniku«. Ističu se njegovi članci o Gounodu, Beethovenu, Rossiniju, Verdiju, Široli, o hrvatskoj i talijanskoj crkvenoj i svjetovnoj glazbi, o pučkom pjevanju te studiju »Kratki povijesni prikaz muzikologije« (»Bogoslovska smotra«, 1932.). Bio je član Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« – zmaj putaljski.
Među osamdesetak djela važnija su mu mise »Gaudens gaudebo«, »Missa iubilaris«, »Staroslavenska misa sv. Ćirila i Metoda«, »Staroslavenska i hrvatska misa bl. Nikole Tavelića«, četiri pjesme u čast bl. Nikole Tavelića, »Tantum ergo«, »Ave Maria«, razne crkvene pjesme, himni, psalmi, litanije. Među svjetovnim temama ističu se »Hrvatsko selo« i »Glazbeni monolozi«. (L)
