Glas Koncila br. 6/2019.

INTERVJU: PROF. DR. SINIŠA OPIĆ
PAPA FRANJO ODREDIO:
Ante Jozić novi nadbiskup i nuncij
PRILIKA
Američki đaci mole za Stepinčevu kanonizaciju
KOMENTAR
ZAPAŽANJA
UZ STEPINČEVO
ZAGREB
Redovnici i fenomen migracija
PAPA FRANJO
DUBROVNIK – SV. VLAHO
Glas kršćana mora biti krik
JAKOV KORDIĆ
PRIM. DR. TOMISLAV ŠUŠNJAR
REPORTAŽA IZ NEDELIŠĆA

Naslovnom fotografijom koja prikazuje papu Franju i velikog imama Ahmada Al-Tayyepa kako razmjenjuju netom potpisani dokument »Ljudsko bratstvo za svjetski mir i zajednički suživot«, otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 6. u 2019. godini, s nadnevkom od nedjelje 10. veljače. Glas Koncila donosi opširni izvještaj s Papinog pohoda Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje su dvojica najviših predstavnika Katoličke Crkve i sunitskoga islama potpisali spomenuti dokument. Papa Franjo je prvi Papa u povijesti koji je kročio na tlo Arapskoga poluotoka, kolijevku islama.

U redovitome komentaru, pod naslovom »Crkva u Hrvatskoj je oklevetana«, urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić osvrće se na reakcije na komemorativno-molitveni susret u spomen na žrtve holokausta pred zagrebačkom katedralom 24. siječnja. Reakcije su uglavnom pozitivne no neki su događaj zlorabili za »ocrnjivanje i Katoličke Crkve u Hrvatskoj i hrvatskoga naroda«. Urednik navodi dva primjera, jedan inozemni i jedan domaći, opovrgava ih a potom, osvrćući se na zahtjeve da se u crkvenim glasilima zabrani objektivno istraživanje i iznošenje povijesnih istina vezanih uz osjetljive teme iz Drugog svjetskog rata te propitivanje komunističkih dogmi i mitova, zaključuje: »Smisao je povijesti kao znanosti nepristrano istraživanje da bi se što više približilo istini te bi svatko tko bi priječio, zabranjivao ili osporavao povijesna istraživanja onemogućavao i zabranjivao zapravo istinu. No istinu se ne može ubiti nikakvim zabranama ni ideološkim osporavanjima, jer jedino istina oslobađa.«

Obzirom na činjenicu da novi broj Glasa Koncila pada na liturgijski spomendan/svetkovinu bl. Alojzija Stepinca, blaženikov lik je u središtu triju priloga. Široj je javnosti još nepoznato da je nadbiskup Stepinac za vrijeme Drugog svjetskog rata igrao presudnu ulogu u spašavanju Židova u Bolnici sestara milosrdnica (baš kao i sestre milosrdnice koje su vodile bolnicu). S lažnim dijagnozama mnogi su se mjesecima pa i godinama skrivali u bolnici, a kad je zagrebačka Židovska bogoštovna općina zatvorena, financiranje takvog »liječenja« preuzela je Stepinčevom odlukom Katolička Crkva. Prilog o tome donosi novi broj.

Kako je izgledala neviđena komunistička kampanja u medijima, ne primjeru satiričkog tjednika »Kerempuh« koji se je posebno koristio karikaturama, prikazuje u jednome do priloga Marino Erceg.

Štovanju bl. Alojzija Stepinca posvećen je i jedan od članaka u prilogu »Prilika«. Naime, imenom kardinala Stepinca nazvana je, u vrijeme dok se je protiv njega vodio montirani komunistički proces, katolička škola u gradiću White Plainsu u blizini središta New Yorka. Za školu, međutim, Stepinac nije samo ime iz povijesti, nego je i danas živi spomen i nadahnuće…

Iz života Crkve u Hrvatskoj u novome broju Glasa Koncila ističe se vijest da je papa Franjo dr. Antu Jozića, svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije u diplomatskoj službi Svete Stolice, imenovao naslovnim nadbiskupom Cisse, nekadašnje biskupije u Istri, te apostolskim nuncijem u Obali Bjelokosti. Na stranicama Glasa Koncila čitatelj može saznati i kako je protekla ovogodišnja proslava zaštitnika Grada sv. Vlada u Dubrovniku, kao i što »migrantskoga« ima u posvećenome životu. Naime, tjednik donosi izvještaj s konferencije za novinare iz novog sjedišta Hrvatske redovničke konferencije u Zagrebu, gdje je izlaganje »Redovnici kao Božji migranti, sijači vjere i nade«, održao isusovački provincijal dr. Dalibor Renić.

Dr. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gost je redovitoga intervjua u novome broju, a govori o važnosti odgoja i obrazovanja, dakako u kontekstu najavljene obrazovne reforme. »Odgoj i obrazovanje moraju biti nacionalno pitanje, oslobođeno od bilo kakvih partikularnih interesa pojedinaca, političkih opcija i garnitura koje se mijenjanju i počinju od početka. To ne smije biti pod utjecajem bilo kakve političke opcije niti smije biti predmet koalicijskih rasprava ni dogovora«, kaže između ostaloga dr. Opić.

U redovitoj reportaži, pod naslovom »Župna zajednica funkcionira kao velika obitelj«, čitatelj će se upoznati s životom župne obitelji u Nedelišću u Međimurju. Oprema reportaže još sugerira da u župni žive »aktivni vjernici, u kraju koji diše ‘punim plućima’«.

»Vjera je dio moga identiteta, napajam se na vjeri cijeli život, za sve obveze, za sve što dolazi. Vjera obogaćuje moj život, bez vjere ne bih bio potpun.« Tako zbori, u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi«, Jakov Kordić, student posljednje godine medicine, ljubitelj glazbe, voditelj poznatoga zbora mladih »Navještenje« te inače vrlo angažirani član župne zajednice Navještenja Bl. Djevice Marije u Velikoj Gorici.

U novome broju Glasa Koncila donosi se nastavak pisma pape Franje Papinskoj akademiji za život pod naslovom »Humana familia« (Ljudska obitelj). U pismu Papa ozbiljno detektira duhovnu i ljudsku sušu našega vremena te poziva Crkvu da posvjedoči svijetu ljepotu ljudskoga života i zajedništva.

Pod naslovom »Crkva nam opet treba postati stožer«, o životu u svjetlu vjere promišlja, u rubrici »Susreti«, primarijus Tomislav Šušnjar, specijalist dječje kirurgije u KBC-u Split.

Dvije stranice u prilogu »Prilika« ovoga su puta posvećene psihologiji. Polazeći od pitanja kako emocije utječu na bolest a time i na liječenje, autorica priloga psihologinja dr. Lovorka Brajković govori o važnosti razgovora, pa i stručne psihološke pomoći u prevladavanju teških bolesti, posebno malignih oboljenja.

Na pitanje »Što vjeruju ‘svjedoci Jehove’?« odgovor pak daje rubrika »Naši razgovori«.