Težnja za ljepotom prisutna je u ljudskoj svijesti i čovjekovu iskustvu svijeta od najranijih vremena. Iako se njezino značenje mijenjalo kroz vrijeme, potreba da se ljepota prepozna, doživi i protumači prisutna je u svim razdobljima ljudske povijesti. U suvremenom svijetu postoje brojni načini njegovanja ljepote, a pojam pomlađivanja često se povezuje s estetikom – glatkom kožom, sjajnom kosom, vitkom linijom i općenitim »mlađim izgledom«. U potrazi za ljepotom granica njegovanoga izgleda i pretjerivanja postaje sve tanja. Želja za ljepšim izgledom nerijetko prerasta u opsesiju u kojoj prehrana, vježbanje i njega više ne služe čovjeku – nego čovjek služi njima, odnosno izgled tijela postaje »projekt« koji zaokuplja svakidašnjicu. Tako se primjerice prehrana, nekad izvor užitka i zajedništva, sve češće pretvara u strogo kontroliran sustav zabrana. Stalna opterećenost šećerom, mastima, glutenom, kalorijama… Promicanje zdravoga načina života samo po sebi pozitivan je javnozdravstveni cilj, no problem nastaje kada se ta briga pretvori u pretjerivanje, opsesiju i rigidne obrasce ponašanja. Primjerice, ljudi imaju osjećaj krivnje zbog svakoga »izleta« izvan strogoga režima. Među kliničarima raste interes za istraživanja opterećenosti »pravilnom« prehranom. Godine 1997. američki liječnik Steven Bratman stvorio je termin »orthorexia nervosa« koji opisuje patološku opsesiju pravilnom prehranom, težnju za »ekstremnom prehrambenom čistoćom« koju karakterizira restriktivna prehrana, ritualizirani obrasci prehrane i rigidno izbjegavanje hrane za koju se smatra da je nezdrava ili nečista. Iako potaknuta željom za postizanjem optimalnoga zdravlja, ortoreksija može dovesti do nutritivnih nedostataka, medicinskih komplikacija i loše kvalitete života. Nadalje tu su i drugi poremećaji prehrane, od kojih se posebno ističu u mlađoj populaciji anoreksija i bulimija, koja prema podatcima Centra za poremećaje hranjenja (BEA) u Hrvatskoj obuhvaća 0,5 posto za anoreksiju i 1-3 posto za bulimiju u djevojaka i mladih žena u dobi od 12-30 godina.
Kako znati kada je granica prijeđena?
• Ako preskočeni trening, »zabranjena« hrana ili odgođen tretman izazivaju tjeskobu ili osjećaj krivnje, to je znak da briga o tijelu više nije fleksibilna ni zdrava.
• Pojavljuju se kronični umor, bolovi, česte ozljede ili pad imuniteta – to su jasni signali preopterećenja.
• Odmor se doživljava kao slabost, a ne kao nuždan dio zdravlja i napretka.
• Sve veće oslanjanje na suplemente, injekcije ili farmakološka sredstva, uz zanemarivanje sna, prehrane i oporavka.
• Izgled postaje važniji od zdravlja, odnosa i kvalitete života.
Tamna strana ideala ljepote
Pojam ljepote koja uključuje mršavost i izrazitu mišićavost, koja je posljednjih godina došla u prvi plan, često u nekih osoba potiče ponašanja poput ovisnosti o treningu, upotrebe anaboličkih androgenih steroida, prohormona, selektivnih modulatora androgenih receptora (SARMs) i hormona rasta, a ponekad i stimulanse koji povećavaju energiju i izdržljivost. Sve te supstance ciljaju na povećanje mišićne mase, snage ili tjelesne kondicije, ali s velikim rizikom od nuspojava. Pretjerivanje u tjelesnoj aktivnosti, osobito u kontekstu bigoreksije i kompulzivnoga vježbanja, uz konstantno treniranje bez adekvatnoga odmora, dovodi organizam u stanje kroničnoga stresa. Kao odgovor na takvo opterećenje dolazi do dugotrajnoga povišenja razine kortizola, hormona stresa, što uz istodobno smanjenje spolnih hormona i slabljenje imunosne funkcije dodatno narušava cjelokupno zdravlje. U ekstremnim slučajevima, osobito uz zlouporabu suplemenata i anaboličkih steroida, mogu nastati oštećenja jetara, bubrega i kardiovaskularnoga sustava.
Osim toga ni njega tijela nije pošteđena pretjerivanja. Kozmetički tretmani, koji su izvorno zamišljeni kao potpora zdravlju kože, kod dijela ljudi prerastaju u utrku za savršenstvom. Piling za pilingom, tretman za tretmanom, bez dovoljno vremena za oporavak, dovode do iscrpljene, osjetljive kože koja reagira crvenilom, iritacijama i gubitkom prirodne ravnoteže. Umjesto svježine lice poprima umoran i »prenapregnut« izgled. Posebno je vidljivo pretjerivanje s minimalno invazivnim estetskim zahvatima. Botox, fileri i razne injekcijske terapije često se ponavljaju prije nego što njihov učinak popusti. Iz toga razloga stvara se začarani krug stalnih korekcija. Lice postupno gubi individualnost, mimika se smanjuje, a izraz postaje izravnan, ali bez života. Osim toga takvi kozmetički tretmani mogu izazvati i nuspojave. Najčešći su problemi oticanje, crvenilo, bol i alergijske reakcije, a kod rjeđih slučajeva može doći do ozbiljnijih komplikacija, poput blokade krvne žile, privremene slabosti mišića, spuštenih kapaka, pa čak i poremećaja vida.
Što znanost preporučuje?
