KAKO SE BIRA PAPA? Pogled u postupak izbora novoga pape

Točno tjedan dana nakon smrti pape Franje, tijekom pete opće kongregacije u ponedjeljak 28. travnja, oko 180 okupljenih kardinala (među njima stotinu kardinala izbornika) odredilo je da će konklava započeti u srijedu 7. svibnja. Tom odlukom Crkva ide prema izboru novoga Petrova nasljednika, a bit će to treća konklava u trećem tisućljeću – nakon 2005. u kojoj je izabran Joseph Ratzinger i 2013. u kojoj su kardinali odabrali Jorgea Marija Bergoglia.

Izbor rimskoga prvosvećenika više je od običnih izbora. Najprije je duhovni čin razlučivanja poticaja Duha Svetoga. Nije to tek pitanje izbora određenoga čovjeka, nego prepoznavanje Božje volje za Crkvu. Konklava će se odvijati prema Apostolskoj konstituciji Universi Dominici Gregis koju je prije gotovo trideset godina donio papa Ivan Pavao II., a ponešto je promijenio papa Benedikt XVI. dvjema intervencijama – 2007. i 2013. godine. Iako je bilo nagađanja da bi papa Franjo htio nešto mijenjati, u pitanje izborne procedure za izbor pape u njegovu se pontifikatu nije zadiralo.

Prema redu prvenstva

Pravo glasa u ovoj konklavi ima 135 kardinala koji nisu napunili 80 godina na dan kada je Apostolska Stolica ostala prazna, u trenutku smrti pape Franje. Među njima su dvojica hrvatskih kardinala: nadbiskupi u miru iz Zagreba i Sarajeva 76-godišnji Josip Bozanić i 79-godišnji Vinko Puljić. Koliko će njih doista sudjelovati u konklavi još nije jasno, posebice zbog dva slučaja: nekadašnjega zamjenika za opće poslove Državnoga tajništva Svete Stolice i prefekta Kongregacije za kauze svetih Giovannija Angela Becciua kojega je vatikanski kazneni sud proglasio krivim za pronevjeru u prosincu 2023. te španjolskoga kardinala Antonia Cańizaresa, nadbiskupa u miru u Valenciji, koji je rekao da zbog zdravstvenoga stanja ne može doći u Vatikan.

No budući da je glavna zadaća Kardinalskoga zbora Svete Rimske Crkve upravo izabrati papu, kardinal o svojem nedolasku ne može odlučiti sam. Naime, kako stoji u izbornim propisima, ako je riječ o bolesti, treba priložiti liječničku dokumentaciju koja tvrdi da pojedini kardinal ne može sudjelovati u konklavi i ta sugestija liječnika mora biti prihvaćena većinom glasova izbornika. Propisano je i ako zdravstveni razlozi to traže, kardinal izbornik može uza se imati bolničara i za vrijeme konklave (jasno, ne i u Sikstinskoj kapeli za vrijeme glasovanja).

Kardinale u pripremnoj fazi konklave, u općim kongregacijama u kojima se razmišlja o sadašnjosti i budućnosti Katoličke Crkve te profilu budućega pape, saziva dekan Kardinalskoga zbora, trenutačno talijanski kardinal Giovanni Battista Re (91). On prema pravilima i vodi konklavu, no budući da zbog dobi ne će moći sudjelovati u izboru novoga pape – ni on ni njegov zamjenik vicedekan Kardinalskoga zbora Leonardo Sandri (81) – konklavom će prema redu prvenstva predsjedati kardinal Pietro Parolin (70) kao prvi u redu kardinala – biskupa.

Prisega apsolutne tajnosti

I dok su oči vjerničke, a i svjetske javnosti uprte prema dimnjaku Sikstinske kapele zbog događaja koji će obilježiti budućnost Crkve, dobro je podsjetiti kako se bira papa. Apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis iz 1996. godine donosi vrlo precizne i jasne upute kako bi izbor bio obavljen na dostojanstven i kanonski ispravan način, a teško da je bilo koji drugi reguliran tako detaljno kao onaj za papu.

Konstitucija utvrđuje da će se konklava održati »unutar prostora Vatikanskoga grada, u dijelovima i za to određenim zgradama, zatvorenim za druge«, zajamčit će se prikladan smještaj i stanovanje kardinalima izbornicima i onima koji su pozvani surađivati u ispravnu provođenju izbora (br. 41). Kardinali izbornici bit će smješteni u Domu sv. Marte (br. 42), a tijekom konklave svi će prostori, posebno Sikstinska kapela i prostori određeni za liturgijska slavlja, biti zatvoreni za neovlaštene osobe i stavljeni pod nadzor kardinala komornika (br. 43).

Od trenutka kada konklava započne kardinali izbornici trebaju se uzdržavati od vođenja pisane korespondencije, od telefonske i bilo koje druge veze s vanjskim svijetom (br. 44). Čak je i osobama koje se iz opravdanih razloga nađu unutar Vatikana tijekom toga razdoblja zabranjeno zadržavati se u razgovoru s kardinalima (br. 45). Nadalje, kako bi se izišlo ususret osobnim i službenim potrebama povezanim s provođenjem izbora, tijekom konklave bit će dostupni tajnik Kardinalskoga zbora, ravnatelj Papinskih bogoslužnih slavlja sa svojim pomoćnicima, neki ispovjednici i dva liječnika (br. 46). Sve će te osobe morati položiti prisegu apsolutne tajnosti, uz svijest da bi kršenje takve tajnosti povlačilo za sobom izopćenje latae sententiae (unaprijed izrečeno) pridržano Apostolskoj Stolici.

Kardinali izbornici, njih 135, koji će sudjelovati u konklavi dolaze s pet kontinenata, iz 71 zemlje svijeta.

Skrutatori, infirmarii, revizori

Za valjan izbor pape potrebna je dvotrećinska većina nazočnih kardinala izbornika. Ako u ovoj konklavi bude svih 135 kardinala, za kanonski će valjan izbor pape trebati najmanje 90 glasova. Dnevno su u konklavi predviđena četiri kruga glasovanja: dva ujutro i dva poslijepodne, a ako u tri dana ne bude izabran papa, uzima se dan predaha od glasovanja, za dodatno promišljanje. Nakon 33. ili 34. kruga, odnosno devet dana glasovanja, održat će se izbor između dvaju kardinala koja su u posljednjem glasovanju dobila najveći broj glasova, u kojem ta dvojica ne će moći glasovati. Međutim, čak i u tom slučaju potrebna je dvotrećinska, a ne obična većina kardinala izbornika, prema propisima koje je ažurirao papa Benedikt XVI.

S obzirom na to da je sve što se događa tijekom izbora pape u Sikstinskoj kapeli tajna, ne izlaze mnogobrojni detalji, ipak proces izbora pape detaljno je propisan. I posljednji papa Franjo u svojoj je autobiografiji »Nadaj se« otkrio neke detalje posljednje konklave, a svoje dojmove s izbora pape u dvije je knjige zapisao kardinal Puljić.

Slijed tajnih glasovanja vrši se u tri dijela, od kojih prvi, koji se može nazvati predglasovanje, sadrži pripravu i podjelu listića od strane ceremonijara (podjeljuju najmanje dva ili tri listića svakomu kardinalu izborniku) te izvlačenje trojice brojitelja glasova (skrutatori), trojice koji će prikupiti glasove bolesnika (infirmarii) i trojice kontrolora (revizori). To izvlačenje javno obavlja posljednji kardinal đakon koji zaredom izvlači devet imena onih koji trebaju vršiti te službe. Listić na koji kardinali izbornici biraju novoga papu mora biti četverokutna oblika i na gornjoj polovici sadržavati napisane, po mogućnosti tiskane, riječi: Eligo in Summum Pontificem (Izabirem za vrhovnoga svećenika). Popunjavanje listića mora tajno obaviti svaki kardinal izbornik koji će jasno napisati, rukopisom koji po mogućnosti nije prepoznatljiv, ime onoga kojega izabire, izbjegavajući pisanje više imena jer u tom slučaju glas ne bi vrijedio. Za to vrijeme glasovanja kardinali izbornici moraju ostati u Sikstinskoj kapeli sami i zato nakon podjele listića i prije nego što ih izbornici započnu popunjavati, svi pomoćnici u konklavi moraju izići.

»Pozivam za svjedoka Krista Gospodina«

Drugi dio, zvan pravo i vlastito tajno glasovanje (scrutinium), podrazumijeva polaganje listića u za to pripravljenu urnu, njihovo miješanje i brojenje te na kraju prebrojavanje glasova. »Svaki kardinal izbornik, po redu prvenstva, nakon što je ispunio i savio listić, držeći ga podignuta na način da je vidljiv, nosi ga na oltar uz koji stoje brojitelji i na koji je stavljena urna pokrivena tanjurom, za prikupljanje listića. Došavši tamo, kardinal izbornik izgovara naglas sljedeći obrazac prisege: »Pozivam za svjedoka Krista Gospodina, koji će me suditi, da sam svoj glas dao onomu za kojega, po Božju, držim da treba biti izabran.« Položi, dakle, listić na tanjur i njime ga stavi u urnu. Nakon što je to obavio, nakloni se oltaru i vrati se na svoje mjesto«, stoji u 66. broju konstitucije Universi Dominici Gregis.

Nakon što su svi kardinali izbornici položili svoj listić u urnu, prvi brojitelj je više puta protrese da bi promiješao listiće i, odmah potom, posljednji brojitelj započinje s njihovim brojenjem uzimajući ih na vidljiv način jedan po jedan iz urne i polažući ih u drugu praznu posudu, baš za to pripravljenu. Ako broj listića ne odgovara broju izbornika, treba ih sve spaliti i odmah započeti drugo glasovanje; ako pak odgovara broju izbornika, slijedi prebrojavanje. Brojitelji glasova sjede za stolom postavljenim ispred oltara: prvi od njih uzme listić, otvori ga, pogleda ime izabranoga i dadne ga drugomu brojitelju koji ga, osvjedočivši se o imenu izabranoga, daje trećemu koji ga pročita jasnim i razumljivim glasom tako da svi prisutni izbornici mogu označiti glas na za to pripravljenu listu. Kada je završeno prebrojavanje glasova na listićima, brojitelji zbroje glasove koje su dobila različita imena i pribilježe ih na posebnu listu. Posljednji među brojiteljima, kako čita listiće, tako ih probuši iglom na mjestu gdje se nalazi riječ Eligo te ih naniže na konac da bi bili sigurnije očuvani. Na završetku čitanja imena krajevi konca zavežu se u čvor i listići tako budu stavljeni u praznu urnu ili na jednu stranu stola.

Dvije peći u Sikstinskoj kapeli

Potom slijedi treći i posljednji dio zvan i post-scrutinio u kojem se najprije broje glasovi i potom provjeravaju. Ako nitko, nakon što brojitelji zbroje sve glasove, nije dobio dvije trećine glasova, papa nije izabran; ako je naprotiv rezultat takav da je jedan dobio dvije trećine, postignut je kanonski valjan izbor rimskoga prvosvećenika. U oba slučaja kontrolori moraju provesti kontrolu kako listića tako i bilježaka koje su učinili brojitelji, da se osvjedoče kako su točno i vjerno izvršili svoju zadaću.

Odmah nakon kontrole, prije nego što kardinali izbornici napuste Sikstinsku kapelu, u svrhu što sigurnijega čuvanja tajne spaljuju se svi listići, kao i spisi koje kardinali izbornici daju, a odnose se na rezultat pojedinoga tajnoga glasovanja. Na završetku izbora kardinal komornik Svete Rimske Crkve sastavlja izvještaj koji potvrđuju i trojica kardinala pomoćnika, a taj će izvještaj biti predan papi i potom sačuvan.

Ako bi se pak trebalo neposredno nastaviti s drugim glasovanjem, listići od prvoga glasovanja bit će spaljeni tek na kraju, zajedno s onima iz drugoga glasovanja, što znači da ako kardinali u jednom danu ne izaberu papu tijekom četiri glasovanja, crni dim iz Sikstinske kapele bit će pušten dva puta. Naime, u Sikstinskoj su kapeli dvije peći: jedna električna u koju se stavlja tekućina koja daje boju dimu i šalje signal svijetu preko dimnjaka Sikstinske kapele vidljiva s Trga sv. Petra, a druga mehanička, obična peć u kojoj se spaljuju papiri i glasački listići.