»Dotaknuto je i pitanje proglašenja svetim bl. Stepinca«, glavni je naslov 43. broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 29. listopada, posvećen susretu požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića i ekumenskoga patrijarha Bartolomeja. Kako je istaknuto u uvodniku, bio je to prvi pohod jednoga hrvatskoga biskupa Fanaru, sjedištu ekumenskoga patrijarha u Carigradu, na njegov poziv, znakovit i po tome što se zbio na početku novoga mandata biskupa Škvorčevića u vodstvu Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog.
»Zašto tako glomazan birokratski aparat?«, pita se glavni urednik Ivan Miklenić u komentaru, analizirajući podatke Europskoga statističkoga ureda Eurostata da čak 28,5 posto hrvatskih građana živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. »Očito je da je glomazni birokratski aparat u biti tako skrojen da zapravo šteti hrvatskomu narodu, kao da netko uporno želi dokazati da Hrvati nisu sposobni ili dostojni da bi imali svoju vlastitu neovisnu i prosperitetnu državu«, piše među ostalim Miklenić.
U intervjuu povjesničar o. dr. Stjepan Krasić obrazlaže zašto je Lutherovo pribijanje 95 teza na crkvena vrata u Wittenbergu legenda. »Luteranizam je u bîti htio biti vjerski pokret koji proklamira povratak na život prvotne Crkve. Međutim, njegovo nastojanje da promijeni dogme i izmijeni odnose čovjeka s Bogom, novo poimanje predodređenja, sakramenata, njihova učinkovitost itd. vodili su revolucionarnoj preobrazbi Crkve kakva ona nikad dotad nije bila«, kazao je dominikanac iz Dubrovnika novinaru Tomislavu Vukoviću.
Inovativni nastavnik Danijel Vrbanc govori o izazovima modernoga obrazovanja, u tekstu Ivana Taševa »Rukopis se ne može zamijeniti tipkovnicom i mišem«. »Rukopis se ne može zamijeniti. Sada je ideja da se vraćamo 80-90 godina unazad, da se počinjemo koristiti tabletima kao što su se naši pradjedovi i prabake koristili pločicama s kredom. Neke se stvari jednostavno moraju zapisati rukom i zato je potrebna olovka«, kaže predvodnik tehnološke revolucije u školi u Moravicama Danijel Vrbanc.
Mjesečna rubrika »Drugačiji su među nama« predstavlja životnu borbu međugorske majke Mladenke Vidović i njezinih sinova, nakon smrti supruga i oca Ivana Ike Vidovića, hrvatskoga dragovoljca. »Put u slobodu« perom Jadranke Pavić donosi detaljan izvještaj o Svjetskom kongresu psihijatrije održanom u Berlinu od 8. do 12. listopada.
U rubrici »Zapažanja« Đurđica Ivanišević Lieb tematizira kako živi generacija Z, točnije, kako bi izgledala Hrvatska kada bi se zemlju i ljude voljelo koliko i pametne telefone.
Nastavljajući feljton o karitativnoj djelatnosti bl. Alojzija Stepinca piše se o Titovim lažima inozemnim medijima, dočim je među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljeno životno djelo novinara, pjesnika, esejista i pedagoga Juraja Jurjevića, majstora aforizama.
»Smije li svećenik predavati etiku?«, pitanje je u koje u rubrici »(Pri)govor znanosti« analizira dr. Valerije Vrček. Savjetujući kako upravljati svojim novcem supružnici Ivana i Orlan Baždar tematiziraju kako uspostaviti osnovnu financijsku higijenu.
Zdenko Galić predstavlja kako je izgrađena župna crkva sv. Katarine u Stubičkim Toplicama. Na stranicama kulture predstavljena je knjiga »Na prvoj crti zdravlja« o hrvatskim braniteljima te filmska drama »Snaga je u meni« o terorističkom napadu na Bostonskom maratonu 2013.
Predsjednica udruge »Jelenini anđeli dobrih želja« Kaja Perković predstavlja nakanu stvoriti dizajnerski, vjerski i nacionalno prepoznatljiv brend koji bi omogućio i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U osvrtu Antonija Rakuljić donosi autentično svjedočanstvo o sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću.
Na posljednjoj, četrdesetoj stranici proširenoga izdanja GK-a donijeti su enigmatski kutak i nova karikatura Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)
