Glas Koncila br. 3/2024.

Raspjevala se hrvatska ljubav prema domovini
NOVE ODLUKE O EKSHUMACIJI I UKOPIMA
KOMENTAR: OBJEDE IZ NACIONALA
FUNDAMENTALNI TEOLOG DR. HRVOJE KALEM
MOGU LI NEKRŠTENI U RAJ?
I EKOLOŠKI I ESTETSKI PORAZ
SVETO PISMO U JAVNOM PROSTORU – DVOSJEKLI MAČ?
IZ STEPINČEVE RODNE ŽUPE
VIŠE OD DVIJE GODINE NA BOJIŠTU…
MRAK I TIŠINA
ZAGREBAČKA RETROSPEKTIVA IVANA MEŠTROVIĆA OTKRIVA PRODUHOVLJENOST KIPAROVA JEZIKA
PAPA PIO XII. I ŽIDOVI U DRUGOM SVJETSKOM RATU (3)
PORUKA CHRIZTEL RENAE ACEVEDE, DJEVOJČICE KOJA JE PROPJEVALA HRVATSKI
KAKVI SU ANĐELI PREMA ŽENAMA?
KAKVIM MEDIJIMA VJERUJU ZAPADNJACI?

Fotografijama s velikoga domoljubnoga koncerta koji je u najvećoj dvorani u zemlji okupio 18500 posjetitelja otvara se novi broj Glasa Koncila pripremljen za nedjelju, 21. siječnja.

Gaženje prošlosti proživljava Gornji Kosinj otkako je lokalna vlast zabranila ukope na mjesnom groblju, a općinsko državno odvjetništvo odbacilo tužbu Kosinjana predvođenih župnikom Perom Jurčevićem zbog povrede mira pokojnika. Župnik Jurčević za Glas Koncila govori da su nakon što je 2021. godine prekopano je 300 godina staro groblje pronađene velike količine kostiju – posmrtnih ostataka, poput lubanja i čeljusti koje su ostale na površini. Sve ih je to navelo da podignu kaznenu prijavu zbog povrede mira pokojnika.

Glavni urednik Glasa Koncila u ovotjednom se komentaru osvrće na zlonamjeran tekst koji je na naslovnici donio posljednji broj tjednika Nacional te pritom ističe neke objede koje se ondje spominju na račun Katoličke Crkve, a mogu dezinformirati javnost. »Očito nekoga tko žali za prošlim vremenima, a možda i za crkvenom imovinom u kojoj još uvijek bespravno uživa, boli da su, kako stoji u ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, ‘Država i Katolička Crkva, svaka u svom poretku, neovisne i samostalne’«, zaključuje urednik Stanić.

Ususret 64. teološko-pastoralnomu tjednu na neke se dubinske aspekte teme »Suvremeni izazovi pastorala i kateheze odraslih« u središnjem intervjuu osvrnuo jedan od predavača na zagrebačkom skupu dr. Hrvoje Kalem. Sugovornik se nada da će TPT otvoriti i neka krucijalna pitanja, poput sagledavanja protekloga razdoblja: »Je li naša vjera zrelija sada u slobodi ili je bila zrelija u neslobodi?« Govoreći o teškoćama pristupa suvremenomu čovjeku, dr. Kalem prepoznaje i potencijale, poput većega prepoznavanja vjernika laika kao izvrsnoga kanala prema ljudima u njihovim prirodnim situacijama. A »među razloge zbog kojih treba promišljati o zrelosti vjere odraslih treba svakako ubrojiti i sve više nejasnoća i zbunjenosti glede važnih pitanja vjere i morala, koje dolaze, kao što vidimo, djelomice i iz samih crkvenih struktura«.

Dvosjekli mač slika je koju biblijski pisac rabi da bi opisao djelovanje Božje riječi, no da oštrina Svetoga pisma ne zaobilazi ni javni prostor, uz Nedjelju Božje riječi otkriva bibličarka dr. s. Silvana Fužinato.

Ovotjedna reportaža donosi pogled u krašićku župu. Osobito u danima devetnice uoči Stepinčeva, kao i 10. veljače, Krašić se brojnim Stepinčevim hodočasnicima od »obične župe« izdiže u »svetište« bl. Alojzija Stepinca. Godišnje blaženikovu župu pohodi pedesetak tisuća vjernika, koji dolaze iz raznih dijelova Lijepe Naše, kao i iz hrvatskoga iseljeništva. Nakon što je zagrebačka katedrala – Stepinčevo počivalište – ranjena razornim potresima iz 2020., krašićka je župna crkva Presvetoga Trojstva za mnoge vjernike postala »privilegirano« mjesto – upravo onamo dolaze pomoliti se blaženiku i zapaliti svijeću pred njegovim oltarom. A svojim novim sjajem hodočasnike odnedavno privlači i obnovljena spomenkuća bl. Stepinca.

Mlada Filipinka Chriztel Renae Aceveda, koja je drugu domovinu pronašla u Međimurju, a pjevačkim talentom i svjedočanstvom vjere osvojila srca gledatelja diljem Hrvatske, u razgovoru za Glas Koncila priznaje: »Bog je moje sve!«.

Potpuno kršćanski, potpuno univerzalan. Tako se može sažeto opisati kiparski jezik Ivana Meštrovića. Zagrebačka retrospektiva velikana hrvatske umjetnosti, u koju su zavirile i stranice novoga broja, otkriva da je jedno od temeljnih kiparovih nadahnuća bila – vjera.