»Ono što se dogodilo u Rimu je preozbiljno. Sramota za znanstvenu zajednicu i za rimsko učilište... zbog manjine buntovnih profesora koji su napravili veliku galamu, dok su svi drugi koji su drugačije mislili i koji bi željeli da se čuje glas intelektualca kakav je papa Ratzinger - šutjeli«, rekao je Antonio Zichichi, predsjednik Svjetske federacije znanstvenika.

Valovima gromoglasnog pljeska i na nogama prekidali su nazočni na otvorenju akademske godine na rimskom sveučilištu »La Sapienza« u četvrtak 17. siječnja izlaganje koje je napisao papa Benedikt XVI. Napisao, ali ga nije pročitao. Naime, zbog gotovo nasilnih prosvjeda neznatne skupine studenata i profesora - protiv Papina posjeta Sveučilištu javno se izjasnilo 67 profesora fizike (od otprilike 4.700 profesora koliko ih ima na cijelome Sveučilištu) - Papa je odgodio svoj posjet i predavanje. Izlaganje je, međutim, poslao u pismenom obliku, pa ga je na otvorenju pročitao predstavnik rektorata Sveučilišta. Na otvorenju su opaženi tek pojedinačni slučajevi mirnih prosvjeda, tvrde mediji.

U pismu rektoru Sveučilišta Renatu Guariniju, kojim je popraćeno izlaganje što ga je Sveti Otac kanio održati na »Sapienzi«, državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone ukratko je iznio razlog Papine odgode: »Budući da su nažalost, zbog inicijative izrazito manjinske skupine profesora i studenata, propali preduvjeti za dostojanstven i miran doček, prosudilo se kako je prikladno odgoditi predviđeni pohod kako bi se otklonio svaki povod za manifestacije koje bi se pokazale neugodnima za sve. Svjestan, međutim, iskrene želje koju gaji velika većina profesora i studenata..., Sveti je Otac odredio da Vam se pošalje tekst koji je on osobno priredio za tu prigodu.«

Posegnuli za znanstvenim falsifikatom

Do odgode posjeta došlo je, prema austrijskoj agenciji Kathpress, nakon što su u utorak 15. siječnja kulminirali višednevni prosvjedi malobrojnih studenata. Pedesetak studenata toga je dana blokiralo rektorat Sveučilišta. Kao razloge protivljenja Papinu pohodu nezadovoljnici su navodili uobičajene laicističke razloge: Papa se protivi znanosti, želi diktat vjere nad znanošću, njegov pohod ugrožava laičnost sveučilišta i države... No najžalosnije je to što su je skupina profesora koja se usprotivila posjetu posegnula za znanstvenim falsifikatom i nedopustivim podmetanjem. Naime, pozvali su se na predavanje koje je sadašnji Papa u ožujku 1990. održao u Parmi. U njemu je citirao austrijskog filozofa Paula Feyerabenda koji je ustvrdio kako je Crkva u 17. stoljeću bila dosljednija i »razumskija« kad je osudila Galileija od današnje koja ga rehabilitira, jer znanstvenik nije iznio uvjerljive znanstvene dokaze koji bi potkrijepili njegove tvrdnje. Prosvjednici sa »Sapienze« tu su epizodu prikazali kao da se Ratzinger slaže s Feyerabendom, prešutjevši pritom da je sadašnji Papa u spomenutome predavanju upravo branio koncept Galileijeve racionalnosti pred racionalnošću kako je shvaća suvremeni pozitivizam koji je zastupao Feyerabend.

Slučaj »bočno pogađa čitav naš grad«

Promatrači analiziraju kako ni sadašnji Papa ni Ivan Pavao II. nisu odustajali od svojih pohoda zbog puno težih i osjetljivijih kritika, uključujući i prijetnje Al Qaide. Kako to da je Papa odustao radi šačice nezadovoljnika s kojima bi - ako bi to trebalo - uostalom službenici sigurnosti zacijelo lako izašli na kraj? Je li to bio samo strah od incidenata pred televizijskim kamerama? Ili je možda odgoda pohoda Sveučilištu, koje je 1303. godine osnovao papa Bonifacije VIII, trebala protresti savjest talijanskoga društva?

Ubrzo se priopćenjem javila Talijanska biskupska konferencija. Papa je bio »meta žestokog odbacivanja koje upozorava na antidemokratsku nesnošljivost i kulturnu zatvorenost. To više što je posjet Svetoga Oca bio srdačni odgovor na poziv odgovornih tijela Sveučilišta, ali je spriječen ideološkim i svadljivim nasiljem malobrojnih«, stoji u priopćenju. Papinski vikar za rimsku biskupiju kardinal Camillo Ruini otišao je korak dalje pozvavši Rimljane, kako katolike tako i nekatolike, da se na redovitom Angelusu u nedjelju 20. siječnja okupe na Trgu sv. Petra te izraze blizinu s Papom. U svojemu priopćenju kardinal Ruini kaže kako je već dulje vrijeme pratio »žalosne događaje« koji su naveli Papu da odustane od posjeta rimskome Sveučilištu. »U toj prigodi«, zaključio je kardinal, »koja tako bolno pogađa čitav naš grad, rimska Crkva izražava svoju sinovsku i posvemašnju blizinu sa svojim biskupom.«

Ne smije šutjeti nitko, kamoli papa

Okupljeni u auli Fakulteta političkih znanosti, prosvjednici protiv Papina pohoda s ushićenjem su dočekali vijest o odgodi (prva vijest stigla je u utorak 14. siječnja navečer). No prema svemu sudeći, zdravica im je ubrzo morala prisjesti. Naime, činjenica da je Papa morao odgoditi svoj posjet naišla na silan val kritika i neodobravanja. Počevši od politike pa do samih medija. Tako je predsjednik Vlade lijevog centra Romano Prodi izjavio kako »nijedan glas u našoj zemlji ne smije šutjeti, a kamoli papin glas«. Izrazivši »čvrstu solidarnost« s Papom, Prodi je osudio »geste, izjave i stavove koji su stvorili neprihvatljivu napetost i ozračje koji ne služe na čast civilizaciji i snošljivosti Italije«. Slično su zvučale ocjene većine vodećih talijanskih političara.

Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano poslao je Papi pismo u kojemu izražava »iskreno i živo žaljenje zbog onoga što se dogodilo«. U priopćenju koje je objavio Ured talijanskog predsjednika stoji kako Predsjednik »smatra nedopustivim izraze nesnošljivosti i ofenzivne najave koji su stvorili ozračje nespojivo s argumentima ozbiljnog i vedrog sučeljavanja«.

»Kratak spoj svjetskih razmjera«

Slični tonovi prevladavaju i u talijanskim medijima. Tako kolumnist dnevnika »Corriere della sera« Ernesto Galli della Loggia, i sam profesor politologije na »Sapienzi«, prisiljavanje Pape da odustane od posjete nazvao »porazom za zemlju«. Prema njegovim je riječima pobijedila »karikatura laičnosti«. Riječ je o »oportunističkoj laičnosti, hranjenoj patetičkim scijentizmom, arogantnim u svojoj slijepoj radikalnosti. S kojim istinska liberalna laičnost nema nikakve veze. Štoviše, treba je smatrati jednim od svojih glavnih neprijatelja«.

A Ezio Mauro, urednik lijevo usmjerenog dnevnika »La Repubblica«, piše: »Do jučer je ovo bila tolerantna zemlja u kojoj je snažni religiozni, kulturni i politički pečat katolištva koegzistirao s različitim mišljenjima, kulturama i vjerama koje su zajamčene autonomijom republikanske države, prema ustavu. Nešto se je dramatično slomilo, pred očima svijeta.« Dogodio se »kulturni i politički kratak spoj svjetskih razmjera koji se može sažeti u nekoliko riječi: Papa, koji je također rimski biskup, ne može govoriti na sveučilištu u svojemu gradu, u ovoj mediokritetskoj Italiji u 2008. godini«. Jedina značajnija tiskovina koja je stala na stranu prosvjednika bio je izrazito ljevičarski dnevnik »Il Manifesto«.

Papa je vrhunski intelektualac

Teško je pobrojati izraze podrške koje su bilo Papi bilo kardinalu Ruiniju uputile brojne katoličke ustanove u Rimu i Italiji, među kojima snažni katolički pokreti i razna udruženja (kao i oni koji nisu strogo crkveni, ali se nadahnjuju na katoličkom nauku) sa stotinama tisuća vrlo svjesnih članova. No podrška je počela stizati i iz drugih okruženja. Tako se neka sveučilišta, primjerice Katoličko sveučilište »Sacro Cuore« u Milanu, ali i javno u Firenci, izrazili želju za Papinim pohodom obećavajući kako će naići na ljepši prijam. Poziv Papi uputio je, kao reakciju na žalosne događaje, rimski židovski nadrabin Riccardo di Segni. »Svakako to ne bi bila nadoknada za izostali posjet 'Sapienzi'«, no židovska je zajednica do početka 20. stoljeća nosila naslov »Izraelskog sveučilišta«, rekao je di Segni.

Među glasovima znanstvenika koji misle drugačije od svojih 67 kolega, agencija SIR prenijela je riječi svjetski poznatog talijanskog atomskog fizičara Antonija Zichichija, predsjednika Svjetske federacije znanstvenika, koja okuplja 10.000 znanstvenika iz 15 država. Uz brojne druge teške riječi na račun 67 profesora, Zichichi je rekao i ovo: »Ono što se dogodilo u Rimu je preozbiljno. Sramota za znanstvenu zajednicu i za rimsko učilište... zbog manjine buntovnih profesora koji su napravili veliku galamu, dok su svi drugi koji su drugačije mislili i koji bi željeli da se čuje glas intelektualca kakav je papa Ratzinger - šutjeli.« Mnogima je neshvatljiv upravo taj apsurd, da bivši profesor i vrhunski intelektualac, koji je kao takav prepoznat u svjetskim razmjerima - to sadašnjemu Papi priznaje čak i velika većina onih koji mu osporavaju ideje - nije mogao govoriti na jednome sveučilištu.

Slučaj je također »pouka medijima«

Znakovit doprinos raspravi o onome što se dogodilo dalo je i Katoličko udruženje talijanskog tiska. Događaji na »Sapienzi« također su »pouka medijima«, stoji u priopćenju koje, premda to izrijekom ne kaže, iz onoga što kaže daje naslutiti kako jedna minorna skupina nikad ne bi uspjela u svojim naumima da joj nije dan velik publicitet. Udruženje poziva na promišljanje o tome »koliko se kulture, koliko znanosti, koliko ekonomije, koliko crne kronike danas sve više prenosi iz tržišnih razloga i zbog sitnih političko-kulturnih manjina u odnosu na osjećaj velike većine Talijana«. Prema udruženju, nadalje, »postoji bolest koja se širi talijanskim društvom, a zove se nasilje. Nasilje sitnih manjina, nasilje laicizma bez korijena, nasilje antagonizma koji ima superpublicitet«. »Žrtva toga nasilja« jest i papa Benedikt XVI, koji kao »veliki svjedok nade vodi Katoličku Crkvu koja kroči putem dijaloga kako bi olakšala sporazumijevanje među različitim kulturama, tradicijama i religijskim mudrostima«.

Uvijek poštujte mišljenja drugih! Oko 200.000 ljudi odazvalo se pozivu papinskog vikara za Rimsku biskupiju kardinala Camilla Ruinija te se okupilo na molitvi Angelusa u nedjelju 20. siječnja kako bi izrazili solidarnost i blizinu s Benediktom XVI, javila je austrijska agencija Kathpress. Tisuće su se okupile i u Milanu, gdje je događaj iz Vatikana prenošen videovezom. Među prisutnima u Vatikanu bili su brojni profesori i studenti, ali i ljudi iz politike i kulture, između ostalih potpredsjednik Vlade Francesco Rutelli, nekadašnji predsjednik Vlade Giulio Andreotti, bivši predsjednik države Francesco Cossiga, svjetski poznati pjevač Andrea Bocelli... Nakon same molitve Papa je rekao kako »dobro poznaje« Sveučilište »La Sapienza«, kako ga »cijeni« te kako je »blizak studentima koji ga pohađaju«. »Nažalost, kao što je poznato, ozračje koje se stvorilo moju je nazočnost na proslavi učinilo neprikladnom«, rekao je Papa. »Uz sveučilišno ozračje«, zaključio je, »koje je dugo godina bilo i moj svijet, veže me ljubav prema traženju istine, prema sučeljavanju, slobodnome dijalogu koji poštuje stajališta druge strane. Sve je to također poslanje Crkve, koja nastoji vjerno nasljedovati Isusa, Učitelja života, istine i ljubavi. Kao profesor emeritus... sve vas, dragi sveučilištarci, potičem da uvijek poštujete mišljenja drugih te da u duhu slobode i odgovornosti tražite istinu i dobro.«